EUROPA SE NAORUŽAVA: Najavljen plan u pet točaka vrijedan 800 milijardi eura

Sjedinjene Američke Države zaustavile su vojnu pomoć Ukrajini nakon trzavica u Ovalnom ured. S druge strane, predsjednica Europske komisije predstavila je plan za naoružavanje vrijedan gotovo 800 milijardi eura od kojeg će velike koristi imati i Ukrajina. Za to vrijeme, rat ne jenjava.

Izvor: Media servis

Nekoliko dana nakon verbalnog sukoba američkog predsjednika Donalda Trumpa s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, u Ovalnom uredu, SAD je pauzirao vojnu pomoć Ukrajini. “Predsjednik je jasno rekao da je usredotočen na mir. I naši partneri trebaju biti predani tom cilju. Pauziramo i preispitujemo našu pomoć kako bismo bili sigurni da pridonosi rješenju, ovo nije trajni prekid pomoći, to je stanka”, rekao je dužnosnik Bijele kuće. U međuvremenu se oglasio i Zelenski koji je poručio.

“Radimo na svim mogućim scenarijima za zaštitu Ukrajine. Osnovni scenarij je zadržati položaje i stvoriti uvjete za odgovarajuću diplomaciju, za što brži kraj ovog rata uz pristojan mir. Potreban nam je mir – pravi, pravičan mir – a ne beskrajni rat. I trebamo sigurnosna jamstva.”

Podsjetimo, Zelenski u Bijeloj kući nije potpisao sporazum o mineralima s SAD-om upravo zbog nedostatka sigurnosnih jamstva za Ukrajinu. No, američki potpredsjednik JD Vance na Fox newsu iznio je drugačije viđenje.

“Ako želite prava sigurnosna jamstva, ako želite stvarno osigurati da Vladimir Putin ponovno ne napadne Ukrajinu, najbolje sigurnosno jamstvo je dati Amerikancima ekonomski interes u budućnosti Ukrajine. To je puno bolje sigurnosno jamstvo od 20 tisuća vojnika iz neke nasumične zemlje koja nije ratovala 30 ili 40 godina.”

I dok SAD stopira financiranje i vojnu pomoć, Europska unija preuzima njihovu ulogu. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je plan ReArm Europe koji za cilj ima jačanje obrambenih sposobnosti Europe. “Europa je spremna preuzeti svoje odgovornosti”, rekla je i dodala: “Ovo je trenutak za Europu i mi smo spremni iskoračiti.”

“Europa je spremna masovno povećati svoju potrošnju na obranu kako bi odgovorila na kratkoročnu hitnost djelovanja i podržala Ukrajinu, ali i kako bi odgovorila na dugoročnu potrebu za preuzimanjem veće odgovornosti za vlastitu europsku sigurnost.”

Plan se sastoji od pet točaka. Prva je vezana uz ulaganja članica u obranu. Cilj je da sve zemlje u prosjeku povećaju izdavanja za obranu na razini od 1,5 posto BDP-a čime bi se u četiri godine došlo do otprilike 650 milijardi eura. Kako bi to učinile, zemljama će biti omogućeno korištenje nacionalne klauzule o stopiranju Pakta o stabilnosti i rastu. Time će se olabaviti fiskalna ograničenja koja EU postavlja na proračunsku potrošnju. Uz to, uvodi se novi program zajmova od 150 milijardi eura kako bi se državama članicama omogućilo ulaganje u obranu. Također, zemlje članice moći će odlučiti hoće li neka sredstva Kohezijskog fonda preusmjeriti u ulaganja u obranu. Posljednje dvije točke odnose se na povećanje privatnog ulaganja u obrambenu industriju.

“Ovaj program može mobilizirati blizu 800 milijardi eura sredstava za sigurnu i otpornu Europu. Mi ćemo naravno nastaviti blisko surađivati s našim partnerima u NATO-u. Ovo će pomoći državama članicama da povećaju potražnju i kupuju zajedno. Naravno, s novom opremom, države članice mogu masovno pojačati svoju potporu Ukrajini tako da tu govorimo i o momentalnoj vojnoj opremi za Ukrajinu.”

Čelnici EU-a raspravljat će o prijedlogu na izvanrednom sastanku Europskog vijeća posvećenom obrambenim izdacima u četvrtak. Cijelu situaciju komentirali su i Rusi. Glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov rekao je kako je američka odluka o stopiranju vojne pomoći Ukrajini najbolji doprinos postizanju mira.”

Nedvojbeno, tek trebamo otkriti detalje, ali ako je to istina, onda je to odluka koja doista može gurnuti kijevski režim prema mirovnom procesu”, istaknuo je glasnogovornik ruskog predsjednika.

“Iznimno je važno da netko natjera Zelenskog da promjeni stav. On ne želi mir. Netko mora natjerati Zelenskog da želi mir.”

Za to vrijeme, vojne operacije na prvoj crti su nastavljene jednako kao i zračni napadi daleko iza nje. U ruskim napadima na Ukrajinu u proteklom su danu ubijena dva civila, a 11 ih je ranjeno, izvijestile su regionalne vlasti dodajući da su ruske snage lansirale su 99 bespilotnih letjelica od kojih je 65 oborila protuzračna obrana. S druge strane, u navodnom ukrajinskom napadu dronom, pogođena je rafinerija nafte u ruskoj Samarskoj oblasti, 700 kilometara od rusko-ukrajinske granice.

Za kraj dodajmo kako je sedmero ukrajinske djece vraćeno kući u okviru inicijative ukrajinskog predsjednika Bring Kids Back UA, rekla je direktorica inicijative i savjetnica voditelja Ureda predsjednika Daria Zarivna. Ukrajinske vlasti, uključujući pravobraniteljicu za djecu Dariju Herasimčuk, procjenjuju da je do 300 tisuća djece nezakonito deportirano, dok brojka koju je iznio Lubinets, ukrajinski povjerenik za ljudska prava, iznosi 150 tisuća. Ukrajinska vlada je prema podacima Ministarstva za reintegraciju. uspjela do sada vratiti 1233 djece.