EKONOMIST VIDAKOVIĆ: Vlada je mjerama obuzdavanja inflacije, cijena hrane i ostaloga krenule u krivom smjeru

Gostujući u Intervjuu tjedna Media servisa, financijski stručnjak i ekonomski analitičar Neven Vidaković komentirao je situaciju u zemlji i svijetu po pitanju inflacije kao i nedostatak ekonomskog planiranja u aspektu politike. Objasnio je i kako će se u izjavama političara moći prepoznati da ulazimo u strukturnu inflaciju.

Razgovarao: Bruno Perić.

Vidaković pretpostavlja da će inflacija početi padati, ali pitanje je na koju razinu? Ako se, primjerice, inflacija iduće godine spusti na razinu od tri posto…
“(…) To bi značilo da se ustvari ništa nije dogodilo. Bio je inflatorni šok koji se potpuno ispuhao. Ako bi inflacija ostala na pet do šest posto uz pad BDP-a, to bi značilo da smo u stagflaciji što je izrazito loše ekonomsko stanje.”

Međutim, ako inflacija u 2024. godini bude iznad toga, uz sve mjere monetarne politike, dizanja kamatnih stopa, to bi onda dovelo do najgoreg scenarija to jest do ulaska Europe u strukturnu inflaciju, nastavio je Vidaković. Cijeli sustav bi, kaže, bio raštiman i sam od sebe bi postao inflatoran.

“Ako imate nekakav energetski šok ili, kao što smo mi ovdje imali pretjeranu monetarnu ekspanziju, to je nešto protiv čega se možete boriti fiskalnom i monetarnom politikom. No, ako imate strukturnu inflaciju biti će jako teško boriti se protiv nje, posebno u Europi i Hrvatskoj, zato što to nitko neće prepoznati, a kada prepozna situacija će se već izmaknuti kontroli.”

Smatra da su hrvatska Vlada, ali i ostatak Europske unije dosadašnjim mjerama obuzdavanja inflacije, cijena energenata, hrane i ostaloga krenule u krivom smjeru fokusirajući se na zadržavanje standarda građana umjesto da osiguraju stvaranje onoga što nedostaje.

“Fokus je cijelo vrijeme da se privremenim, umjetnim mjerama zadrži standard građana u nadi da će problem proći. To nije problem. Problem je da nema dovoljno ponude i mi smo sada ustvari žrtve naših politika koje se svode na to da sve trebamo nekom drugom dati na upravljanje, ne moramo ništa ulagati, ne moramo ništa razvijati.”

Što se tiče zamrzavanja cijena određenih proizvoda i bojazni od rasta cijena nakon prestanka te mjere koja je na snazi do kraja ožujka, Vidaković govori o tri potencijalna scenarija. U prvom bi sustav bio nestabilan i Vlada bi nastavila s mjerama što bi bio znak strukturne inflacije. U drugom slučaju, mjere bi prestale vrijediti te bi inflacija ponovno narasla dok bi treći scenarij izgledao tako…

“(…) Da se mjere maknu, cijene da rastu, ali zbog stabilizacije svega ostalog u ekonomiji taj rast bi se jednostavno utopio u svim ostalim pozitivnim stvarima i smanjivanju inflacije. Gledajući ove podatke koje sada vidim, mi smo ustvari u prvom i drugom, a ne u trećem scenariju.”

Tvrdi da će se početak strukturne inflacije prepoznati po tome što će političari početi govoriti da nam treba više ekonomske centralizacije i puno više redistribucije putem EU fondova. Što se tiče dizanja cijena s 1. siječnja, u tome vidi političku poruku premijeru Andreju Plenkoviću o njegovoj politici i utjecaju.

“Ja to ne mogu drugačije interpretirati jer netko normalan tko ima kvocijent inteligencije iznad sobne temperature bi rekao: Čuj, uvodimo eure. Daj nemoj dići cijene 1.1. Daj digni cijene 2.1. Znači da je netko namjerno rekao: Mogu raditi što god hoću. I da je unaprijed znao da svi potezi koje će Vlada i premijer donijeti ili PR-ovski prodaju, da ne kažem kokodaču, su ustvari potpuno promašeni i neučinkoviti.”

Ipak, Vidaković kaže da političke aspekte priče, za razliku od ekonomskih, ne razumije. Stoga se vratimo početku priče i pogledu u ekonomsku budućnost. Hoće li doći do strukturne inflacije, kaže, još nije sigurno…

“(…) Ali ona se već na obrisima počela kristalno jasno pojavljivati. Ako inflacija sljedeće godine naglo ne padne, to će dovesti do strukturnih promjena koje se jako teško mogu riješiti”, zaključio je Vidaković.