DUJMOVIĆ IMA NOVU KNJIGU: O čemu govori “Regija kao Treća Jugoslavija”?

Jedan od naših najzabranjivanijih novinara Tihomir Dujmović vraća se na scenu novom knjigom „Regija kao Treća Jugoslavija“ koju će promovirati  u ponedjeljak, 1.travnja u 19 sati u dvorani Vijenac na zagrebačkom Kaptolu.

Recenzenti su podjednako intrigantni kao i autor: dr. Andrija Hebrang i dr- Zlatko Hasanbegović. Već ova eksplozivna najava uz naslov nove Dujmovićeve knjige sugerira ne samo prepunu dvoranu Vijenac negoli i daljnje brojne kontroverze ovog polemičnog teksta.

Dujmović naime analizira hrvatsku zbilju prihvativši se teme o kojoj svi šuškaju, ali se do sada temeljito nitko nije poduhvatio te teme. Regija i Hrvatska, regija kao drugo ime za Jugoslaviju! Dujmović na samom početku knjige ističe kako naravno  Jugoslavija kakvu smo poznavali više nije moguća, ali nam brojnim ilustracijama pokazuje da u suštinskom smislu riječi hrvatska država u kojoj živimo najčešće poštuje regionalne, a ne nacionalne relacije. Autor nam dokazuje kako je jedno politički naizgled nelogično povezano područje, povezano u raznim segmentima življenja, funkcionira mimo državnih granica, ali i mimo realnog hrvatskog interesa, kao zajednički prostor, pokazujući kako nije slučajno i da to silno asocira na Jugoslaviju.

Dujmović tako ilustrira da primjerice u športu imamo zajedničke regionalne športske lige u kojima primjerice riječko Primorje igra protiv srbijanskog Šabca te postavlja pitanje: “Po čemu su Rijeka i Šabac dio jedne te iste regije? Kada su osim u Jugoslaviji Rijeka i Šabac bili dio jednog regionalnog područja?“. U gotovo svim kolektivnim popularnim športovima imamo regionalne lige ovog tipa: u košarci, rukometu za žene i muškarce, u vaterpolu, i u juniorskom nogometu. U svim tim ligama igraju primarno klubovi iz Srbije, BIH , Hrvatske , Crne Gore i Makedonije, gotovo nikad iz drugih zemalja.

Po čemu su Makedonija i Hrvatska jedna te ista regija pita se Dujmović? Paralelno s tim, regija producira zajedničku glazbu i zajedničke regionalne glazbene nagrade koje  ponovo omeđuju prostor bivše Jugoslavije. Nedavno je formirano udruženje zajedničkih sveučilišta zapadnog Balkana, premda smo kako autor ističe, očekivali da će se hrvatska sveučilišta povezivati sa europskima nakon ulaska u Uniju, a ne s balkanskima! Imamo velike polemike i snažan pritisak, dodaje autor glede formiranja službenog zajedničkog jezika regije, imamo na sceni plan „ujednačavanja osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja“ što je eksplicitan zahtjev nekih međunarodnih organizacija, imamo u dva navrata službeni prijedlog Beograda o formiranju zajedničkih veleposlanstava (koje su  BIH i Makedonija prihvatile!) te intenzivnu kulturnu suradnju koja se opet odvija samo u okvirima prostora bivše Jugoslavije.

Jesmo li ušli u Uniju da bismo se ovako intezivno povezivali sa Balkanom,pita se autor? Dujmović u knjizi pokazuje i dokazuje da brojne pore hrvatskog društvenog i političkog života vode u  regiju. „Tko će biti prvak regije“ glasi  reklama na jednoj tv postaji za košarkaško prvenstvo te autor postavlja pitanje:“Što znači biti prvak „regije“? Nije li  to istoznačnica za biti prvak Jugoslavije? Jer, kad su „regija“ i Iloku i Čakovcu i Rijeci i Cavtatu označavale isto područje? Samo i jedino u Jugoslaviji?“. On dodaje da bivša Jugoslavija onakva kakva je bila, više nikada neće biti moguća, da je hrvatska država sa svim svojim oznakama i simbolima trajna činjenica, ali da je sadržaj te države i njene društvene relacije – regionalan.“

„Regija“ kad je malo bolje analizirate je zapravo meka, nježna, naizgled nevidljiva, ali ipak  -treća Jugoslavija, jedina Jugoslavija, odnosno jedina zajednica tog tipa,  kakva je nakon onako krvavog rata moguća. U njoj  jem kako vidimo kaže autor, Hrvatska ugaoni kamen kao i dva puta do sada u povijesti kada su nastajale Jugoslavije i posve je nevjerojatno da je jedna država koja je krenula u Uniju, za to vrijeme ovako intezivno razvila odnose sa Balkanom ,a ne Unijom kamo je krenula“ reći će autor.

„To nije slučajno, postoje ozbiljne društvene snage koje kolokvijalno možemo zvati jugonostalgičarima,koje se sa hrvatskom državom nikad nisu pomirile i one su ovu inicijativu međunarodne zajednice koja teče od 3. Siječnja primile kao dar sa neba“, dodaje autor pri kraju knjige. Po njemu, za taj proces odgovornost snose sve vlasti od 3. Siječnja 2000 godine, kada je stvaranje zapadnog Balkana snažno podržala i međunarodna zajednica..

Knjiga se prije promocije može naručiti na telefon 099 3996 011, nakon promocije moći će se kupiti u knjižarama Školske knjige.