DRUŠTVO: Milivoj Pašiček – Je li Josipa Rimac bila na tragu one Plenkovićeve “Ja mogu što hoću”?!

Milivoj Pašiček: Slijede li nakon registra izdajica registri berača kestena, splitske rive, „lovaca“ na generala Gotovinu..? 2

Sada je posve jasno da neki, osobito u HDZ-ovu leglu, žele dohvatiti razne stolce i fotelje u državnoj službi a da nisu u stanju izaći niti na običan državni ispit bez jake veze i jamstva kako će sigurno proći.

Otkrilo se to u istražnim radnjama vezanim uz HDZ-ovu Josipu Rimac, bivšu gradonačelnicu Knina i državnu tajnicu u Ministarstvu uprave, koja još boravi u istražnom zatvoru u Remetincu. Budući je “velikim” kadrovima u koje se isplati ulagati bilo teško odgovoriti na pitanja poput – što je Hrvatski sabor, kakav status ima Zagreb, kako se ostvaruje biračko pravo, što je to dostava i slično, iako su često unaprijed ponuđena tri odgovora, moralo se posegnuti za vezom.

A Josipa Rimac je, prema onom što je pokazala do sada istraga, bila prava adresa s koje je sve moguće riješiti. Da se na primjer malo pripazi kad državni ispit polaže brat tadašnje ministrice Gabrijele Žalac, poznate po tome da nije znala otkud Mercedes u njezinom dvorištu. Ili, valjalo se pobrinuti da slučajno ne krene loše vozaču ministra branitelja Tome Medveda, pa da padne na “teškom” zadatku.

Žrtvovao se i sam ravnatelj Policijske akademije koji je zamolio Rimac da slučajno na ispitu “ne masakriraju” sina šefa njegovog osiguranja, a poznati je zlatar Paško Dodić zamolio svemoguću kraljicu Rimac za jednog vježbenika iz ureda Milana Bandića, zagrebačkog gradonačelnika, jer je jadan “tek danas dobio literature i boji se doći mami doma ako ne položi”. Naravno da je mladić položio, jer Rimac zna kako će i s kim sve to riješiti da bi se mladić radosno vratio majci s položenim državnim ispitom.

I tko zna koliki su se tako radosno vraćali jer su im ispite sređivali razni posrednici koji su na kraju pronalazili svemoguću Rimac, koja sređuje važnu stvar jer pad državnog stručnog ispita pretpostavlja i otpust iz državne službe. A možemo samo zamisliti sposobnost i odgovornost, poštenje i moral, svih tih likova koji su se prepali “jakih” pitanja tipa – što je to javna isprava, što je očevid, ili što je pisarnica?

Recimo i to kako se državni ispit polaže se u dva dijela – pisano i usmeno pred komisijom. Ispit je obvezan za sve one koji ostaju u državnoj službi nakon pripravničkog staža. Da je ispit nekima pretežak, iako to nije, govore podaci Ministarstva uprave po kojima je u 2019. godini državni ispit uspješno položilo 62 posto onih koji su mu pristupili. Ispit je odgodilo 15 posto kandidata, a nedovoljno znanje je pokazalo njih 22 posto.

U ovoj godini je od 3682 kandidata samo šest posto palo na ispitu, ali ih je čak 35 posto odgodilo ispit. Vjerojatno je razlog i pandemija, a ne zna se  ni koliko je onih koje je izgurala hobotnica Josipe Rimac, ili neka druga – točnije koliko ih je prošlo ispit uz neku vezu.

Naravno, na sve te državne ispite koji se polažu bez znanja u HDZ-u nisu imali jasnu i čvrstu osudu i poruku, a bila je mlaka i zakašnjela reakcija čelnika HDZ-a Andreja Plenkovića koji je rekao:

”Tražio sam od ministra Malenice da pokušamo pribaviti što konkretnije i što pouzdanije informacije, dakle sve ovo što čitate vi, čitam i ja. U svakom slučaju, ono što sam kazao na Vladi, podržavamo rad i USKOK-a i DORH-a i PNUSKOK-a i svih tijela koji se s ovim bave, oni su u potpunosti neovisni u svom djelovanju, želimo da te aktivnosti budu temeljite, ukoliko se utvrdi da je netko bio odgovoran, kao što sam kazao, povlačit ćemo i političke poteze.”

I nije se prvi čovjek HDZ-a je li Josipa Rimac samo u praksi provela ono što je i sam izjavio u Saboru – “Ja mogu što hoću”, čime je jasno pokazao kako su u Hrvatskoj parlament, demokratske institucije, pa i narod izgubili svrhu postojanja. Jer, Rimac je doista mogla što je htjela, slijedeći dobro poznatu uhljebničku – svi u državnu upravu na grub naroda koji će i dalje šutjeti. I neznalački, svjesno ili nesvjesno, slijede onu lijepu misao uvaženog Miroslava Krleže, koji reče:

“Ljudi se međusobno varaju, lažu jedni drugima u lice, obmanjuju se laskanjem i prozirno pretvorljivim udvaranjem, a to im često poštenoljudski izgleda nerazmjerno hrabrije nego da jedni drugima kažu golu istinu.”

A vladajućima, HDZ-u, očito ništa ne nedostaje u tom kolu u kojem Andrej Plenković može što hoće, ali isto tako i ne može što neće. A neće gotovo ništa kada se treba obračunati s nemoralom, korupcijom, lažima i drugim nepoćudnostima u vlastitim redovima.

Komentiraj