DRAŽEN JELENIĆ: Zbog čestih izmjena propisa ljudi odlaze iz DORH-a

Foto: Screenshot
Foto: Screenshot

Glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić uglavnom je zadovoljan hrvatskim sudstvom, premda, kako je rekao za Media servis, ima iznimaka.

Piše: Jurica Gašpar (Media servis)

Potvrdio je kako i iz DORH-a odlaze mladi stručnjaci, a u suradnji s Ministarstvom pravosuđa dovršio je i danas zaključio projekt “Jačanje kapaciteta ljudskih potencijala državnog odvjetništva i USKOK-a”, financiranog u sklopu Programa Europske unije za Hrvatsku, IPA.

U prvih stotinjak dana na ovoj dužnosti, novi državni odvjetnik za Media servis komentira javni dojam o sporosti i slaboj učinkovitosti hrvatskog sudstva.

“Mjerimo sudstvo prema nekolicini predmeta. Budimo iskreni, jer u 95 posto slučajeva brzina postupaka na sudu, ako o tome govorimo, je vrlo korektna i odluke se donose u razumnim rokovima.”

Ipak, bez navođenja konkretnih imena predmeta, naravno da bismo svi željeli da procesi u sudstvu idu kudikamo brže, slaže se Jelenić i pojašnjava što je kočnica efikasnosti.

“Procesni zakoni su trenutno takvi da omogućavaju da traju dulje nego što bi mi željeli da traju.”

A kad se građani ne mogu osloniti na brzo i učinkovito pravosuđe, odlučuju se često na odlazak trbuhom za kruhom. Pa tako ljudi odlaze i iz DORH-a.

“Posebno danas kad su promjene propisa česte, promjene prakse su česte. Dosta ljudi, nažalost, odlazi iz Državnog odvjetništva, dolaze mladi ljudi.”

A Jelenić je danas sudjelovao na svečanosti zatvaranja projekta “Jačanje kapaciteta ljudskih potencijala državnog odvjetništva i USKOK-a” financiranog u sklopu Programa Europske unije za Hrvatsku IPA. Projekt je omogućio elektroničko povezivanje aplikativnog sustava DORH-a s drugim državnim tijelima i registrima.

“Kao što su zemljišne knjige, trgovački sudovi, Ministarstvo unutarnjih poslova u određenim dijelovima, Državna geodetska uprava i slično. Sve da bi se ubrzala komunikacija, odnosno pribavljanje onih podataka koje DORH treba za svoj rad, bilo da se radi o radu kaznenih odjela, bilo građansko-upravnih odjela.”

Iz Ministarstva pravosuđa najavljuju nastavak, kako kažu, rasta učinkovitosti pravosuđa smanjenjem broja predmeta na čekanju. S obzirom na loše stanje nekretnina u sustavu pravosuđa, ministarstvo će se kroz EU fondove ali i zajmove pokušati dokopati novca za obnovu zgrada sudova rekla je Vedrana Vuković iz resornog Ministarstva.

“Planira se preurediti jednu zgradu za potrebe gruntovnice u Zagrebu, obnoviti jednu zgradu za potporu rada Općinskog suda u Splitu, obnoviti zgradu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Županijskog suda u Varaždinu, te Općinskog suda u Vinkovcima. Prioritet su i energetske obnove zgrada. Zgrade su u lošem stanju i u velikoj potrošnji energije. Od nekog dugoročnog plana infrastrukture u planu je gradnja, odnosno dovršetak Trga pravde u Zagrebu.”

A hoće li Trg pravde donijeti i više pravde hrvatskim građanima, ostaje na sud svakome ponaosob.