DRAMA NA WALL STREETU: Treba li se zbog toga i Hrvatska brinuti?

Nakon što su jučer američki burzovni indeksi naglo počeli tonuti, a Wall Street je doveden do najvećeg pada u posljednjih deset godina, stanje na američkoj burzi prelilo se i na one diljem svijeta.

Piše: Marinela Ruškovački

Pad je zabilježen i na Zagrebačkoj burzi. Iako su posljednji dani na burzama itekako turbulentni, većina stručnjaka ipak smatra da stanje ne mora biti alarmantno. U jednom se svi slažu: razdoblje niskih kamatnih stopa završava i na to se tržišta moraju pripremiti.

Wall Street je jučer prošao kroz jedan od najdramatičnijih dana posljednjeg desetljeća. Nešto nakon tri sata poslijepodne burzovni indeksi strmoglavili su se bez nekog očitog razloga, i to u jednom trenutku toliko da bi se sve moglo opisati kao slobodan pad.

Dow Jones indeks, koji okuplja 30ak najvećih kompanija u SADu, zabilježio je jučer pad i od 4,6%, a to im je i najveći pad u jednom danu od ljeta 2011. godine. U jednom je trenutku izgubio čak 1600 bodova, što je njihov najveći pad bodova u povijesti. Sve se događa nakon što su više mjeseci bilježeni plusevi, pa i najviše razine indeksa na Wall Streetu u povijesti.

Tako dobri rezultati su produkti stabilnog svjetskog gospodarstva, porastu zarada velikih kompanija, te niske cijene novca. Za padove se sada traže razlozi, većina analitičara vidi ih u strahu ulagača od jačanja inflacije i najavljenih promjena u monetarnoj politici u SAD-u. Rasprodaje su počele već sredinom prošloga tjedna, kada su se pojavile glasine da će američka središnja banka znatnije podići kamatne stope.

Da se ovakav scenarij mogao očekivati smatra ministar financija Zdravko Marić. Poručuje da se makroekonomska kretanja u SAD-u, koja svakako utječu i na ona u manjim državama poput naše, pomno prate. Misli da ovakva previranja na burzama nisu trajnija i da imamo puno prostora za neutralizaciju efekata povećanja referentnih kamatnih stopa.
“Takvih poremećaja i u doglednoj budućnosti možemo očekivati. Dakle, burze su reagirale američke poglavito na određene objave gospodarskih pokazatelja koje su, između ostaloga, podigle očekivanja o pojavi inflacije i oko kamatnih stopa”, kazao je Marić.

Na američkom tržištu oko dvije godine nije zabilježena značajnija korekcija i sve skupa nije toliko iznenađujuće, smatra Hrvoje Japunčić, analitičar tržišta tvrtke Decentia savjetovanja.

“To nije ništa neuobičajeno, ništa spektakularno za sada, tržište je jednostavno bilo na neki način zrelo na određenu vrstu korekcije”, smatra Japunčić.

Posljedično su nakon američke odreagirale i ostale svjetske burze. Na japanskoj je zabilježen pad od 4,7%, onoj u Hong Kongu 5%, londonska burza kroz dan je bila u padu u prosjeku 2 %. Pad i na Zagrebačkoj burzi. Sanda Kuhtić Nalis, glasnogovornica Burze, kaže nam da je teško jednoznačno povezati situaciju na globalnom tržištu kapitala sa trenutnom situacijom na našoj burzi.

“Međutim, činjenica je da su investitori dosta aktivni, promet je relativno visok, a pri tome su indeksi u padu, dakle u pitanju je jedan trend korekcije. Crobex i Crobex10 primjerice pali su za nešto više od 2 posto”, kazala je Kuhtić Nalis.

Promjene kamatnih stopa koje su najavljene u SAD-u svakako će se odraziti i na one u Europi, pa i u Hrvatskoj, smatra analitičar Velimir Šonje, iako ne tako brzo.

“Očekuje se to tek u 2019. godini. Ipak, moramo spomenuti da ova događanja na tržištima već sada utječu i to je nešto na što se moramo pripremiti”, zaključio je Šonje.Za sada najava ponavljanja velikih kriza poput one koja je započela 2008. godine nema, no zajednička poruka svih analitičara jest da se dugoročno treba pripremiti, jer se razdoblje deflacije i niskih kamatnih stopa približava se svom kraju.