DAN POBJEDE: Hrvatska obilježava 27. obljetnicu VRO ‘‘Oluja‘‘

Krunom svih bitki, vojno- redarstvenom akcijom ‘‘Oluja‘‘, na današnji dan prije 27 godina Hrvatska vojska oslobodila je Knin, oslobodila oko 11 tisuća četvrnih kilometara, vratila u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije i u nekoliko narednih pobjeda stvorila uvjete u kojima je od siječnja 1996. godine započeo proces mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja.

Izvor: Media servis

VRO ‘‘Oluja‘‘ počela je 4. kolovoza 1995. u zoru. Duž fronte duge 630 kilometara – od zapadne Slavonije pa do juga Dalmacije, Hrvatska vojska, pripadnici HVO-a i policije, iz trideset pravaca napali su takozvanu Republiku Srpsku Krajinu. Iz sata u sat Hrvatska vojska nizala je pobjede i probijala se prema granicama s BIH. Na današnji dan prije 27 godina oslobođen je Knin. Pripadnici Puma, a zatim i Paukova, prvi su se popeli na Kninsku tvrđavu i skinuli neprijateljsku zastavu.

Dan nakon oslobođenja Knina, 6. kolovoza 1995. u taj grad dolazi predsjednik Franjo Tuđman. Poljubio je hrvatsku zastavu i poručio: ‘‘Zastava ovdje znači dovršenje djela uspostave slobodne, nezavisne Hrvatske‘‘.

Dva dana kasnije kod Toputskog, tadašnjem pomoćniku načelnika Glavnog stožera generalu Petru Stipetiću predao se pukovnik Čedo Bulat, zajedno sa cijelim kordunskim korpusom koji je brojio pet tisuća vojnika. ‘‘Oluja‘‘ je tom predajom formalno završila, a oslobođeno je oko 11 tisuća četvornih kilometara zemlje te je spojen hrvatski sjever i jug.

‘‘Konačni rezultat je kompletna predaja kordunskog korpusa i dogovor da svi vojnici i civili koji žele napustiti Republiku Hrvatsku odu iz Republike‘‘.

Unatoč pozivu državnoga vrha da ostanu, prema procjenama UNHCR-a, prostor koji su četiri godine držali pobunjenici napustilo je više od 100 tisuća Srba. VRO ‘‘Oluja‘‘ trajala je 84 sata. U akciji čija se taktika izučava u vojnim školama u SAD-u, sudjelovalo je oko 200 tisuća hrvatskih branitelja. Život za slobodu dalo je njih 239, 1430 osoba je ranjeno, a dvoje branitelja je nestalo.

No, ne smiju se osim vojnog dijela, zanemariti diplomatski napori koji su prethodili realizaciji same operacije. Međunarodno priznanje RH, prihvaćanje Vanceova plana i dolazak UNPROFOR-a u Hrvatsku samo su neki od početnih diplomatskih koraka, a Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova u ratno doba, za Media servis je naveo prvi ključni diplomatski iskorak koji je postignut.

‘‘To je rezolucija Vijeća sigurnosti 871 iz 1993. godine 1. listopada, koja je UNPA područja proglasila okupiranim područjima Republike Hrvatske, a Beograd je odgovoran za događanja na okupiranim područja i sva zla koja se događaju, a najviše ubijanje ljudi‘‘.

Granić nastavlja s drugim diplomatskim uspjehom koji je uslijedio.

‘‘Da se ista rezolucija iz prosinca 1994. godine o situaciji na okupiranim područjima, da je ta rezolucija prihvaćena na sastanku Opće skupštine Ujedinjenih naroda velikom većinom. Imali smo podršku SAD-a, a ono što je bitno, nisu je vetirale niti Kina niti Rusija. Tu je diplomatska dobijena za legalitet naše operacije‘‘.

Naši junaci, nakon četiri godine okupacije, slomili su ideju Velike Srbije, a u gradovima diljem Lijepe naše dočekali su ih njihovi najmiliji.