CRNE PROGNOZE: Polovica svjetskih ledenjaka nestat će do kraja stoljeća!

Najmanje polovica svjetskih ledenjaka nestat će do kraja ovog stoljeća, prognozira nova klimatska studija. No još uvijek nije sve izgubljeno, smatraju stručnjaci. Ali također vjeruju da nema nade za njemačke glečere.

Prema studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Science, zbog klimatskih promjena će do kraja ovog stoljeća nestati oko polovica svjetskih ledenjaka. Čak i s ograničavanjem globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko doba, znanstvenici procjenjuju da će se 49 posto od ukupno 215.000 glečera otopiti do 2100. godine.

No, autori studije imaju i pozitivnu poruku: hitnim mjerama zaštite klime i svaka desetina stupnja manjeg zagrijavanja mogu usporiti taj proces.

Pariški sporazum o zaštiti klime nije dovoljan

Prema studiji, topljenje ledenjaka je u linearnoj vezi s prosječnim porastom globalne temperature. Ako bi došlo do povećanja temperature od dva stupnja – što je maksimalni cilj zagrijavanja definiran Pariškim sporazumom – moglo bi nestati skoro 70 posto glečera veličine do jednog četvornog kilometra. A i oko 20 posto ledenjaka veličine između jednog i deset četvornih kilometara bi se potpuno otopilo.

Na temelju prihvaćenih smjernica na klimatskoj konferenciji Ujedinjenih naroda COP26 u Glasgowu 2021. godine – prema kojima je prognozirano povećanje prosječne globalne temperature za 2,7 stupnjeva do kraja stoljeća – glečeri u mnogim regijama skoro će potpuno nestati, navodi se u nastavku studije. Tu spadaju i ledenjaci na europskim Alpama, u zapadnoj Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama i Novom Zelandu.

Foto: Pixabay.com

Poplave i nestašice vode

Uz prosječno povećanje globalne temperature od četiri stupnja 83 posto svih glečera širom svijeta nestalo bi do 2100. godine. To bi imalo dramatične posljedice. Jer otapanje glečera uzrokuje porast razine mora. “Svaki milimetar rasta razine mora dovodi do još većeg broja poplava u obalnim područjima, a ledenjaci su jedan od glavnih uzročnika rasta razine mora”, kaže za DW koautor studije Fabien Maussion sa sveučilišta u Innsbrucku.

Osim toga, kako ističe, glečeri su prirodni rezervoari pitke vode. “Kada oni nestanu, to ne znači da više nemamo vode, već da neće biti vode onda kada nam je potrebna – naime, tokom sušnih, vrućih ljetnih mjeseci”, kaže drugi koautor studije Matthias Huss s visoke škole u Zürichu. Kada nestane leda, pojašnjava on, za očekivati je nestašicu vode, posebno u sušnim razdobljima. “To je problem i za navodnjavanje, za snabdijevanje pitkom vodom, za transport roba, za floru i faunu i tako dalje”, kaže on.

“Potrebna je promjena kompletnog kursa”

Tim stručnjaka okupljenih oko studije ipak naglašava da je itekako srednjoročno moguće usporiti otapanje glečera i to kroz trenutne i sveobuhvatne mjere zaštite klime na globalnoj razini. “Čak i ako ne možemo spasiti ledenjake, u smislu da oni ostanu kakvi jesu, svaki deseti dio smanjenja stupnja zagrijavanja dovodi do manjeg nazadovanja, a time i manjih negativnih učinaka”, kaže Huss. „Potrebna nam je potpuna promjena kursa kada su u pitanju emisije zagađenja”, smatra Maussion.

Svojim proračunima međunarodni tim na čelu s Davidom Rounceom sa Sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu potvrđuje prethodne nalaze o razmjerima topljenja glečera. “Studija je veoma detaljno sagledala različite procese koji se ranije nisu mogli uzeti u obzir. Ali nije riječ o tome da ova studija donosi nešto potpuno novo što do sada nije bilo poznato”, ističe glaciolog Olaf Eisen s Instituta Alfred Wegener pri Helmholtz-centru za polarna i morska istraživanja.

Njemački glečeri se više ne mogu spasiti

Olaf Eisen smatra da se njemački glečeri više ne mogu spasiti: „Ta tema je završena.” Prošle godine se otopio južni Schneeferner, čime su u Njemačkoj ostala još samo četiri ledenjaka. „Njih će zadesiti ista sudbina”, kaže Eisen.

Kojom brzinom će se odvijati topljenje glečera u Njemačkoj ovisi samo o temperaturama u nadolazećim zimama. „Ako budemo imali zime poput 2020. ili 2021., kada je proljeće bilo hladno i vlažno, oni bi možda mogli izdržati još jedno desetljeće, ali njemački glečeri vjerojatno neće dočekati 2050. godinu”, predviđa Eisen.