ČOVJEČANSTVO U STRAHU: Opasno prijeti strašni virus gladi – ima li mu lijeka?!
Čini se da je papa Ivan Pavao II., nažalost, govorio u vjetar: “Ako je gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga kruhom, i ako je žedan, napoji ga vodom.” Jer, oni gore, što su se vinuli u svijet iznad čovjeka i naroda, bahati i sve okrutniji moćnici i vlastodršci, gospodare svijetom, pa čak i odlučuju o tome tko će jesti i tko će umrijeti od gladi.
Piše: Milivoj Pašiček
Strašna je istina da su mnogi umirali od gladi i prije pandemije koronavirusa i nametnutog rata Ukrajini. Posljednji podatci su strašni – u svijetu od gladi svake minute umre u prosjeku 11 ljudi, njih oko 25.000 na dan, od čega 8000 djece. Čovječanstvo je bilo hipnotizirano kada je koronavirus na dan odnosio sedam života. A virus gladi ubija na najjače, on se umnožava, traje i trajat će, tvrde oni koji se bave tom problematikom. Gotovo milijardu ljudi na Zemlji gladuje, kako stoji u Globalnom indeksu gladi za 2021. godinu. Brojke kažu da u svijetu trenutno gladuje oko 811 milijuna ljudi, a još 41 milijun je na rubu gladi. I jasno je da neće biti ništa od cilja koji je postavio UN da se zaustavi glad u svijetu do 2030. Istražujući situaciju u 135 zemalja došlo se do strašne spoznaje kako čak 47 zemalja svijeta neće do te famozne 2030. dosegnuti ni takozvanu “nisku razinu gladi”. U posljednjih godinu dana gotovo svaki treći stanovnik planeta nije imao dovoljno hrane, a još je strašnije što su među njima milijuni djece. Valja reći i to kako se desetljećima glad u svijetu smanjivala, a onda se od 2015. broj gladnih počeo povećavati. Ono što je strašno, u pravilu, iza svake gladi u svijetu stoji rat. A osim sukoba tu su klimatske promjene i pandemija koronavirusa.
POSLJEDNJE POGLAVLJE
Ali rat je glavni pokretač gladi. I ništa se na tom planu nije promijenilo unatoč tomu što je godine 2018. UN donio rezoluciju kojom se zabranjuje korištenje gladi kao oružja u ratu. Svjedočanstva tomu odvijaju se pred očima svijeta u ratu u Ukrajini. U ekspertizi Američkog instituta za mir spominje se da su Ukrajina i Rusija prije rata osiguravale oko 30 posto svjetske pšenice i ječma, a čak 36 zemalja, od kojih su neke siromašne i silno ranjive kada je riječ o hrani, bilo je oslonjeno na Ukrajinu i Rusiju za više od polovine svoga uvoza pšenice.
Uza sve to loše je, kako stoji u ekspertizi, što su globalna tržišta hrane izrazito koncentrirana u pogledu zaliha i rezervi, jer sedam zemalja čini 86 posto izvoza pšenice, dok tri zemlje drže 68 posto svjetskih rezervi pšenice. Slične su brojke kad su u pitanju krupne žitarice, kukuruz, riža i soja. A kad se dogodi rat, ta koncentracija tržišta utječe na globalnu opskrbu koja potom doživljava krizu, a ona se može pretvoriti u zlo koje se zove glad.
NOVI MILIJUNI GLADNIH
Uznemirujući je i podatak kako se predviđa da će u 81 zemlji u kojoj djeluje Svjetski program za hranu UN-a akutna glad obuhvatiti još 47 milijuna ljudi, tako da će brojka od 276 milijuna akutno gladnih narasti na 323 milijuna, što je nevjerojatan skok od 17 posto. A rat u Ukrajini, kojemu se ne vidi kraj, svakoga dana baca u očaj i glad tisuće i tisuće novih stanovnika svijeta. Eksperti koji se bave ratom koji je započela Rusija, a među njima je i Timothy Snyder, povjesničar s prestižnog američkog sveučilišta Yale, tvrde da Putin koristi nestabilnost lanca opskrbe hranom u svoju korist, nazvavši takvu strategiju “posljednjim poglavljem u politici gladi”. Putin planira dovesti neke zemlje svijeta do izgladnjivanja da bi tako dobio rat koji je započeo u Ukrajini.
I Mathias Mogge, čelnik organizacije “Pomoć protiv gladi u svijetu”, upozorava kako će ruski rat protiv Ukrajine prouzročiti glad u raznim dijelovima svijeta, tim više što su cijene hrane divljale i prije rata. Egipat, Libanon, Kenija i niz zemalja ovisili su o ukrajinskom i ruskom izvozu, a sada ne primaju naručene količine, a ono malo što stiže enormno je skupo. Da se zbog krize s hranom svijet suočava s gladi i “ljudskom katastrofom”, upozorava i predsjednik Svjetske banke David Malpass, koji vodi instituciju zaduženu za globalno ublažavanje siromaštva. Nestašica i rekordni porast cijena hrane mogli bi stotine milijuna ljudi gurnuti u siromaštvo i glad.
Prema računici Svjetske banke, moglo bi doći do golemog povećanja cijena hrane od 37 posto, što je katastrofično za siromašne. Javlja se i problem “krize unutar krize”, točnije dužničke krize, jer neke zemlje već danas ne mogu servisirati svoje dugove. A to za sobom nosi ekonomske, gospodarske i političke probleme koji mogu posijati još veću glad, egzoduse stanovništva, nestabilnost nekih zemalja, državne udare, pa i nove ratove.
SVE PRAZNIJI TRBUH
Zabrinjava i poruka iz gospodarski snažne Njemačke, koja bilježi nezapamćenu inflaciju u posljednjih pola stoljeća od 7,1 posto, čija ministrica gospodarske suradnje i razvoja Svenja Schulze kaže da nam prijeti najveća kriza gladi od Drugog svjetskog rata, da će milijuni ljudi umirati od gladi. A kada je trbuh pun, ne razmišlja se kolika je strahota smrt od gladi. Neki tako bez hrane umiru u mukama za 20 dana, dok svjedočanstva kažu kako su drugi uspjeli preživjeti i do 70 dana. Primjer za to ekstremno dugo preživljavanje je štrajk glađu u Irskoj, kada je deset muškaraca preživjelo bez hrane između 46 i 73 dana. I te su strahote dovoljne da se prisjetimo hrvatskog političara i novinara Frana Supila, koji reče: “Najveći politički činilac na svijetu je trbuh. To je mašina koja sve pokreće.”