ČOVJEČANSTVO SPAŠAVAJU KUKCI: Na jelovniku cvrčci i zrikavci na lešo ili u gulašu

Kada je riječ o strahu, glad je pri samom vrhu po svim istraživanjima. Ljudi se boje gladi, a da imaju razloga neprestano ih se bombardira zastrašujućim podacima.

Užasavajući je podatak, s kojim se slažu znanstvenici različitih profila, kako će do kraja 2050. zbog gladi svijet biti suočen sa čak 700 milijuna izbjeglica, a u svijetu će biti novih 2,5 milijarde gladnih usta.

Za potrebe devet milijardi ljudi, koliko će ih na planetu biti 2050., trebat će proizvesti dvostruko više hrane nego što se danas proizvodi. K tome već se danas čak 50 posto svjetskog stanovništva prehranjuje rižom kao osnovnom prehrambenom namirnicom. Neki nažalost nemaju ni riže, pa ubija podatak da svakoga dana u svijetu od gladi umire 20 tisuća ljudi. A da je glad najbolji kuhar, reče još davno grčki filozof i književnik Ksenofont, pa tako ‘kuha’ migracije, proizvodi izbjeglice, ratove…

Sve je pak vezano uz trbuh, o kojem je naš političar i publicist Frano Supilo rekao: “Najveći politički činilac na svijetu je trbuh. To je mašina koja sve pokreće.” Valjda su se baš zbog te ‘mašine’ udružili znanstvenici, koji već dugo tvrde da čovječanstvo jedino mogu spasiti kukci! U svijetu već danas kukce dnevno konzumira dvije milijarde ljudi. Gotovo su svi kukci jestivi, a čovječanstvu je na raspolaganju, tvrde znanstvenici, čak 2111 vrsta kukaca koji se koriste u prehrani ljudi.

NE ZNAMO ŠTO JEDEMO

Preživjet ćemo jedući razne kukce i biljke! Čekaju nas zrikavci i cvrčci na lešo, brudet i gulaš, pohani i prženi, rezanci od njihova brašna, pljeskavice… A da se i ne trebamo previše čuditi, valja reći kako se kukci kao hrana spominju još u zapisima drevnih Rimljana i Grka, ali i u Novom zavjetu. I naš megapopularni kuhar Ivan Pažanin pripremio je jednu degustaciju s kukcima na Agronomskom fakultetu, gdje je pripremio rižoto s kozicama, brašnom od cvrčaka i dehidriranim crvima. Svi koji su jeli ostali su živi. Preživjeli su oni koji su u jednom našem trgovačkom lancu kupili i iskušali “specijalitete” poput proteinskog snacka s kukcima, hrskavih cvrčaka sa začinima ili, pak, cvrčaka prelivenih čokoladom. No prodaja je brzo obustavljena, bila je ilegalna, jer u Hrvatskoj još uvijek kukci nisu legalna hrana za konzumaciju kao što je to u nekim europskim i zemljama svijeta poput Nizozemske, Danske, Velike Britanije, Kanade, Australije…

Kukci su standardna delicija u Aziji, a zanimljiv je podatak da je u jugoistočnoj Aziji od 150 do 200 vrsta kukaca već zamjena za rižu. I ono što će nas iznenaditi, a neke i šokirati – posredno godišnje svatko od nas konzumira 500 grama kukaca, bilo preko žitarica u brašnu, crva u trešnjama i slično. No utješno zvuči što nutricionisti kažu da kukci imaju više željeza nego špinat, više kalcija nego mlijeko, a i dvostruko više proteina od govedine i piletine… Bogatiji su vitaminom B12 od lososa, imaju i devet puta više omega masnih kiselina od divljeg lososa…

Primjera radi, gusjenica od 100 grama sadrži 335 posto minimalne potrebne dnevne doze željeza! Općenito je nutritivno značenje kukaca da imaju visoki udjel proteina, masti, vlakana, minerala, vitamina te veliku energetsku vrijednost. Lako su probavljivi, imaju puno esencijalnih aminokiselina, neusporedivo su bolji izvor omega 3 masnih kiselina i vitamina B12 od lososa, sadrže bakar, cink, selen, magnezij, kalcij, željezo…

MRAVI U SLADOLEDU

Kako bi se riješio problem gladi, i FAO – Svjetska poljoprivredna organizacija naručila je studiju o korištenju kukaca u prehrani stanovništva. I tako bismo uskoro svi mogli postati kukcojedi jer FAO kaže kako je prehrana kukcima održiva, s niskim utjecajem na okoliš, a pridonosi sigurnosti hrane i zdravog života za sadašnje i buduće naraštaje, pristupačna, sigurna i zdrava. Navode se i konkretni podaci po kojima je kilogram kukuca iskoristiv 80 posto, a kod goveda je to samo 40, a kod svinja i peradi 55 posto.

Govedo mora pojesti 10 kilograma hrane za prinos od jednog kilograma, a kukci su 12 puta učinkovitiji kao proizvođači proteina. Konvencionalna poljoprivreda konzumira 70 posto vode u svijetu, čak 22.000 litara po govedu, a kukac tek 8,33 litre. Kukci brže rastu i svoju hranu brže pretvaraju u bjelančevine. Od čvrste mase tijela kukaca na bjelančevine otpada između 35 i 60 posto, a kod cvrčaka čak 77 posto. Ne sadrže nimalo ugljikohidrata, imaju jako malo masti, a to znači i jako malo kolesterola, a bogati su vitaminima, mineralima i rijetkim elementima.Istraživanje na Sveučilištu u Queenslandu pokazalo je da se crvi, žohari i drugi kukci mogu koristiti kao zamjena ili dodatak postojećim izvorima proteina kod ljudi.

A proteini koje ljudi mogu dobiti iz kukaca mogu zadovoljiti potrebe cijelog čovječanstva. Stoga u svijetu rastu farme kukaca, a leptiri, kornjaši, skakavci, cvrčci, mravi, termiti… nude se kao specijaliteti čak i u kobasicama i sladoledu. Sve su popularnije i kuharice s kukcima. No Hrvati još nisu kukcojedi, iako se ne zna što nosi budućnost, jer očekuje se i donošenje nove regulative EU-a o pristupu toj vrsti hrane.