ĆORIĆ NA DINARI: Budućnost Hrvatske je u održivosti okoliša, poljoprivrede i energetike

Terenski obilazak područja budućeg Parka prirode „Dinara“ održan je danas u organizaciji Hrvatske gorske službe spašavanja.

U obilasku su sudjelovali ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić sa suradnicima, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, gradonačelnik Grada Knina dr. sc. Marko Jelić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Josip Granić, alpinist i član HGSS-a Stipe Božić te predstavnici nevladinih organizacija, priopćilo je Ministarstvo energetike i zaštite okoliša.

Priopćenje prenosimo u cijelosti.

“Terenski obilazak je organiziran nakon što je jučer u Kninu održano javno izlaganje u sklopu javnog uvida u Zakon o proglašavanju Parka prirode „Dinara“. Po usvajanju tog Zakona, Park prirode „Dinara“ postat će 12. park prirode u Republici Hrvatskoj. Budućim Parkom prirode „Dinara“ predviđa se zaštita površine od 63.052 ha na području  Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Zaštitit će se masiv Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu.

Tijekom današnjeg obilaska, sudionici su se od Samara popeli na Sinjal (1831 m), najviši vrh Republike Hrvatske, a također su obišli planinarsko sklonište „Zlatko Prgin“ i planinarski dom „Brezovac“.

“Aktualna Covid-19 kriza je pokazala da se rješenja doista nalaze u prirodi. Budućnost Hrvatske je u održivosti – okoliša, poljoprivrede i energetike. Jedino zajedničkim djelovanjem možemo izgraditi samodostatno i prosperitetno društvo kakvo Hrvatska zaslužuje.” rekao je ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić.

Područje Dinare obitavalište je preko 1000 biljnih vrsta, od toga 75 nacionalnih endema, a poznato je preko 20 endemskih vrsta životinja. Dinarski krš je fenomen prepoznat na međunarodnoj razini koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskom lokalitetu dobio ime. To je najvrjednija prirodna cjelina krša u svijetu, s debljinom naslaga koja prelazi 8 km te izrazito razvijenim krškim poljima koja objedinjavaju sve krške pojave.