ČOKOLADE SVE SKUPLJE: Rast cijena kakaovca nije jedini razlog

Iako svojim šarenim omotima mame i stare i mlade s polica trgovina, kupovina čokolade u posljednje je vrijeme postala izvor frustracije za brojne ljubitelje slatkih zalogaja.

Razlog su, naravno, osjetno veće cijene čokolade i čokoladnih slastica, u nekim slučajevima čak i sto posto. Na primjer, nekada smo pločicu čokolade mogli pronaći za pet kuna, osobito kada su bile na akciji, dok danas rijetko viđamo čokolade ispod jednog eura. Sve češće su, pak, cijene iznad dva eura za sto grama čokolade, što je preračunato više od petnaest kuna. Posljedica je to rasta cijene kakaovca osnovne sirovine bez koje slatki zalogaji ne bi postojali.

Slab urod i male zalihe

Obilne kiše i vremenske neprilike u Zapadnoj Africi vinule su cijene kakaovca u nebo, pa je tako prošloga tjedna ova sirovina ključna za proizvodnju čokolade na robnim burzama narasla 26,8 posto i probila granicu od devet tisuća dolara po toni, najviše od početka rujna ove godine. Usporedbe radi, cijena kakaovca godinama se kretala u rasponu od dvije do tri tisuće dolara po toni, a u travnju ove godine dosegnula je rekord od čak 12.261 dolar po toni.

Zabrinutost oko ponude kakaovca stvaraju nepovoljni vremenski uvjeti u Obali Bjelokosti, najvećem proizvođaču kakaovca, ali i mogućnost ranih suhih Harmattan vjetrova ove godine koji bi mogli oštetiti mahune kakaovca te isušiti tlo, što će rezultirati manjim zrnima i u konačnici manjim urodom. Zapadnoafrička država Gana, koja zajedno s Obalom Bjelokosti proizvodi više od 60 posto svjetskog kakaovca, bilježi najnižu proizvodnju u zadnja dva desetljeća.

Rast cijena izravna je posljedica ovih zabrinutosti, objašnjava za Lider Robert Jurišić, vlasnik i direktor tvrtke S-grain BI te Liderov suradnik u temama vezanim za burzovne robe. Napominje također i da je volatilnost cijene kakaovca, u odnosu na neke uobičajene razine na kojima se kretala cijena godinama, započela još u listopadu prošle godine. Međutim, dodatan problem stvaraju i kritično niske zalihe kakaovca u skladištima.

– Kada se pojave takvi uvjeti na tržištu, ne treba čuditi da špekulanti u kratkom roku poguraju cijene daleko iznad razina koje su fundamentalno opravdane i na taj način pošalju dodatne šok-valove na sve lance dobave, zadajući prvenstveno ogromne glavobolje odgovornima za nabavu strateških sirovina – objašnjava Jurišić, koji ovaj rast cijena smatra velikim poremećajem i udarcem za sve čija proizvodnja i konkurentnost ovisi o toj sirovini.

Kraš: Odgađali smo poskupljenja

A to su, naravno, konditorske tvrtke. No, je li cijena kakaovca jedini krivac za rast cijena? Najveći hrvatski konditor Kraš osim rasta cijena sirovina suočava se s rastom troškova proizvodnje i rada. To je, kažu iz Kraša, opteretilo cijelu industriju.

– U Kraš grupi smo činili sve kako bismo tako snažan i dugotrajan rast troškova sirovina interno amortizirali. Maksimalno smo dugo odgađali poskupljenja za krajnje potrošače, no bili smo primorani korigirati cijene naših proizvoda koji sadržavaju kakao, a korekcije su napravljene sukladno udjelu kakao dijelova u sadržaju razloge povećanja cijena čokolada i keksa u Krašu.

Dodaju da su rasli i primarni troškovi prerade kakaovca što je uvelike utjecalo na cijene kakao mase, kakao maslaca i kakao praha koji se koriste u proizvodnji čokolada i pralina te keksa i vafla.

Kandit: Bili smo primorani podići cijene

Osim Kraša, poskupile su i Kandit čokolade. Iz te tvrtke objašnjavaju da se neprestano trude ‘umanjiti prijenos povišenja cijena sirovina na naše potrošače, kako optimizacijom proizvodnih procesa, tako i optimizacijom asortimana‘. No, iz svih navedenih razloga došlo je do povećanja cijena čokolade i srodnih proizvoda, priznaju iz Kandita.

– Cijene kakaovca na svjetskom tržištu u konstantnom su porastu od 2021. godine. Razlog tomu primarno su smanjeni prinosi kakaovca zbog specifične virusne bolesti koja je pogodila farme kakaovca. Kako bi se borili protiv bolesti, farmeri često moraju posjeći bolesna stabla i saditi zamjenske biljke, a potrebne su godine, minimalno četiri do pet, da ta nova stabla dostignu plodnost. K tome, obilne kiše poremetile su berbu kakaovca i sušenje zrna u Zapadnoj Africi, ali su uništile i ceste što je otežalo dopremu kakaovca s farmi u luke. Uslijed svega Kanditu je, kao proizvođaču, bilo nemoguće ostati na istoj razini cijena i uz sve napore bili smo primorani podići cijenu gotovog proizvoda – objašnjavaju svoju odluku u Kanditu.

Više jedemo, više i plaćamo?

Međutim, još je jedan faktor znatno utjecao na cijene čokolade, napominju iz Kandita.

– Kako se globalna potražnja oporavila nakon ublažavanja ograničenja zbog pandemije koronavirusa u SAD-u i Europi, povećala se potrošnja čokolade na globalnoj razini, više od 5 posto na globalnoj razini u razdoblju od 2017. do 2021., što je također podignulo cijenu kakaovca. Naime, na Londonskoj burzi cijena kakaovca trenutačno doseže najvišu razinu ikada zabilježenu u povijesti trgovine kakaovcem – kažu iz Kandita.

Jurišića smo stoga upitali jesu li više cijene čokolada u trgovinama opravdane. On, pak, kaže da cijene čokolada na policama dućana nisu područje njegova interesa, no pojašnjava kako one ovise o više faktora.

– Ako se vežemo samo uz sirovinu, ključnu za proizvodnju same čokolade, onda postoji opravdanje za podizanje cijene u maloprodaji, jer je evidentan rast cijene u odnosu na prijašnja razdoblja. Ono što proizvođače zasigurno razlikuje jest nabavna strategija koju imaju i koliko uspješno ili manje uspješno upravljaju rizikom promjene nabavne cijene te koliko su pouzdani njihovi dobavni lanci. Na strani prodajne cijene, svaki proizvođač će odlučiti sam za sebe hoće li i koliko će povećati cijene svojih proizvoda na temelju svojih procjena hoće li mu to ugroziti planiranu realizaciju i projicirane prodajne količine, kakvog će utjecaja imati na tržišne udjele, hoće li imati negativan utjecaj na brend i procjenu što očekuje da će napraviti konkurencija. Isto tako, sasvim je normalno i poslovno opravdano da se ovakav poremećaj iskoristi osim za pokrivanje povećanih troškova, jednim dijelom i za podizanje cijena s ciljem povećanja profitabilnosti i akumulacije sredstava, bilo za nove investicije ili da u slučaju krize i/ili promjene trenda na tržištu mogu prebroditi izazovna razdoblja uz mnogo manje stresa po kompaniju, zaposlenike i povezane dionike – smatra Jurišić.

U Kanditu svjedoče naznakama stabilizacije cijene kakaovca, dok u Krašu ne očekuju niti stabilizaciju, a niti da će se cijene vratiti na prijašnje razine.

– U konačnici, na krajnjim je potrošačima da odluče hoće li nastaviti kupovati te proizvode po novim, višim cijenama u količinama kao i do sada ili ne te će time poslati povratnu poruku proizvođačima. Ovako generalizirajući, domaći potrošači teško mijenjaju navike, pa čak i uz visoke cijene nastavljaju kupovati proizvode na koje su navikli – zaključuje Jurišić.