CIA OTKRIVA: Koje su tri najveće opasnosti za svjetski mir

James R. Clapper, direktor Američke obavještajne službe CIA-e podnio je izvješće o globalnoj sigurnosti i izgledima za mir u svijetu, ali po njemu neće biti ništa dobro. Upozorio je na nekoliko najvećih problema koji bi još više mogli destabilizirati svijet.

Prema izvješću Clappera koje je podnio na Capitol Hillu u Washingtonu, kao najveća prijetnja svijetu o ovoj 2016. godini je i dalje Islamska država. Pred Kongresom ju je opisao kao nadmoćnu terorističku prijetnju i odlučnu militantnu skupinu koja bi mogla i rukovoditi i inspirirati razne napade na velik broj ciljeva diljem svijeta.

Clapper kaže da su nasilni ekstremisti aktivni su u 40 zemalja i imaju sada više sigurnih utočišta nego ikad u povijesti. Zajedno sa svojih osam ogranaka ubacili su se diljem svijeta ponajviše zahvaljujući izbjegličkom egzodusu. Njihovi operativci bili su među migrantima. Jačaju i Al Qaida i njezini ogranci, posebice jemenski ogranak na Arapskom poluotoku te sirijski Džabhat al-Nusra.

Velika opasnost prijeti i od tzv cyber špijunaže. Svijet je već svjedočio brojnim primjerima kakvu su štetu u stanju učiniti hakeri, bilo da su u pitanju povjerljive vojne ili državne tajne ili pak rušenja produkcijske tvrtke u Hollywoodu.

Clapper je rekao kako je cyber špijunaža i dalje jedna od najvećih opasanosti za vlade diljem svijeta i upozorio da će i ISIL razviti slične sposobnosti. Ruski i kineski hakeri su ciljali informacijske sustave koje kontrolira američka vlada i industrija. Ugrožene su vojne mreže, lanci nabave i važne informacijske strukture, a mnogi su bili predmetom hakerskih napada.

Prema mišljenju Clappera, Peking koristi hakerske napade protiv ciljeva za koje vjeruju da je prijetnja stabilnosti Kine i legitimitetu njezina režima i to selektivno. Pjongjang je vjerojatno i dalje sposoban pokrenuti ometajuće cyber napade kako bi podržao svoje političke ciljeve. Moskvu je spomenuo kako i ona zauzima sve istaknutiji cyber stav i spremnost za ciljanje kritičnih infrastruktura i obavljanje špijunskih operacija.

„Mogli bismo se naći u novom hladnom ratu“, bio je jasan Clapper.

Nije zaobišao ni Sjevernu Koreju koja je ponovno pokrenula plutonijski reaktor u Jongbjonu na granici s Kinom, postrojenje u kome nije zapažena aktivnost još od njegovog zatvaranja 2007. godine. Stručnjaci za nuklearno oružje vjeruju kako Pjongjang ima sposobnost da do 2020. godine ima između 20 i 100 nuklearnih bombi.

Upozorio je Senat da reaktor sada radi dovoljno dugo i da može nadoknadi plutonij, te da su u pitanju tjedni ili mjeseci. Podsjetimo, Sjeverna Koreja je lansirala nedavno i raketu dugog dometa koja na sebi nosi satelit za promatranje Zemlje. Dogodilo se to vrlo brzo nakon što su početkom siječnja navodno proveli uspješno testiranje hidrogenske bombe. (t. b.)