BURA I SMIJEH OKO ARHIVA: Što ako je netko bio žrtva represivnog aparata pa je praćen i otkrije se preljub?!

Most će kroz desetak dana u saborsku proceduru uputiti izmjene Zakona o državnom arhivu kojima bi omogućili otvaranje tajnih arhiva komunističkih službi.

Izvješće: Andrej Štrkalj (Media servis)

Tim povodom u Saboru se s Mostovcima sastao publicist Roman Leljak kako bi im prenio slovenska iskustva sa sličnim zakonom. U SDP-u nemaju ništa protiv, HDZ-u poručuju što ste dosad čekali, a Boži Petrovu da izdrži.

Otvaranje arhiva tek je prva pretpostavka suočavanja s prošlošću, a da bi o njoj kompetentno mogli suditi stručnjaci i povjesničari moramo im omogućiti pristup dokumentima Državnog arhiva”, izjavio je prije nekoliko dana predsjednik Sabora Božo Petrov. Otvorila bi se sva građa do 22. prosinca 1990. , osim građe s osjetljivim osobnim podacima. Slovenija je jedna prvih zemalja bivše Jugoslavije koja je donijela sličan zakon, pa je iskustva Mostovcima došao prenijeti publicist Roman Leljak .

“Mislim da je trebalo davno otvoriti arhive i u potpunosti podržavam inicijativu MOST-a zato sam s velikim zadovoljstvom prenio pozitivna i negativna iskustva. Prije svega pozitivna vezana na zakon koji je 2006. donijela vlada Janeza Janše i negativna iskustva ovog zadnjeg zakona iz 2014. godine”, izjavio je Leljak. Kada su arhivi u Sloveniji doslovno opet zatvoreni.

Leljak stoga savjetuje.”Mislim da su se složili na one prave stvari, da unesu u zakon da bi izjednačili nosioce političkih funkcija u Jugoslaviji s nosiocem političkih funkcija u Hrvatskoj. Te da bude zaštita osobnih podataka ista, za nosioce političkih funkcija danas i u povijesti, a ne da su oni iz povijesti više zaštićeni”, rekao je Leljak.

“Mi ćemo poštovati osnovna ljudska prava i zaštiti određene podatke, ali se slažem s gospodinom. Ja kao političar moram ispuniti imovinsku karticu i ne vidim zašto bismo štitili one koji su bili na političkim funkcijama u bivšoj državi”, poručio je Mostov Nikola Grmoja.

Istaknuo je da bi se izmjene zakona kroz desetaka dana mogle naći u Saboru, a ne brine ga ni što Ministarstvo kulture paralelno radi na sličnom zakonu.

“Koliko sam ja shvatio, Ministarstvo kulture u trećem kvartalu radi na nekakvoj sveobuhvatnoj izmjeni zakona koji se ne tiče ove konkretne problematike. Mi imamo gotov prijedlog zakona, očekujemo da sve sugestije koje će dati vladajući i oporba a koje će ići u smjeru da se arhivi otvore i postanu dostupni svima, mi ćemo ih rado uvažiti”, istaknuo je Grmoja.

Grmoja je uvjeren da će izmjene zakona izdržati eventualni test ustavnosti , te da će ih sve opcije podržati. U SDP-u nemaju ništa protiv. Arsen Bauk međutim sumnja da su interesi HDZ-a i Mosta isti.

“Račanu je trebalo pet do šest godina da preda arhive a ovim nesposobnjakovićima dvadeset i više da donesu zakon. Kad ga donesu to je to. Jedini koji se mogu tome protiviti tome je 80 000 HDZ-ovaca čiji su dosjei tamo. Iz izjave premijera vidi se da HDZ-u to nije neki prioritet”, izjavio je Bauk.

Iako podržavaju otvaranje arhiva SDP–ov Orsat Miljenić pita se koliko su oni vjerodostojni.”Zar nije logično da represivni aparat kad vidi da mu je propala država prvo makne dokumente koji se tiču upravo njih a onda podmeću drugom. To je vjerojatno što će se tamo naći. Zamislite situaciju u kojoj je netko bio žrtva represivnog aparata pa je recimo praćen pa se otkrije preljub. Što će to isto izaći van?”, upitao je Miljenić.