BUDIMO JASNI I OTVORENI: Hrvatskoj sigurno prijeti val poskupljenja

Hrvatski građani od kojih mnogi jedva krpaju kraj s krajem, pred novim su valom poskupljenja.

Izvješće: Adrian De Vrgna

U Vladi HDZ-a i Mosta kažu i da traže model da kućanstvima ne poskupi plin, i da je poskupljenje neminovno, moguće je i poskupljenje cestarina. Istodobno vladajući razmatraju i treći model za otkup dionica INA-e od MOL-a.

Plin sigurno poskupljuje, a Vlada nastoji da poskupljenje bude što manje, neslužbeno poručuju iz Ministarstva energetike. Računice govore o poskupljenju plina od čak 23 posto od 1. travnja.

Vlada je jučer opet odgodila odluku, a premijer Andrej Plenković i danas ponavlja da se radi na modelu prema kojem plin ne bi poskupio za kućanstva.

“Znate da je cijena plina na europskom tržištu viša nego lani. Dao sam zadaću nadležnom ministarstvu da pronađu model po kojem ne bi poskupio plin za građane i potrošače i na tom modelu sa svim kompanijama stručnjaci iz ministarstva rade”. Liberalizacijom tržišta pravda se poskupljenje plina, a naknadom za poticanje obnovljivih izvora energije, skuplja struja. Poskupljenja energenata neminovno dovode do vala poskupljenja.

I dok, kako Plenković kaže, stručnjaci rade, izgledno je poskupljenje – cestarina na autocestama pod HAC-om. Cestarine će ljeti biti veće za 15 posto, a izvan sezone 5 posto, piše Večernji. Poskupljenja zahtjevaju iz Svjetske banke u sklopu zajma HAC-u. Ove godine na naplatu stiže 1,2 milijarde eura što Hrvatske autoceste iz prihoda ne mogu vratiti, kaže resorni ministar Oleg Butković koji odluku najavljuje uskoro kao i reformski paket mjera s ciljem povećanja prihoda i smanjenja rashoda tvrki, a kaže i da se ne odustaje od vinjeta.

“To je jedino rješenje da izbjegnemo prodaju odnosno koncesioniranje hrvatskih autocesta. Ljudi su s više od 500 tisuća potpisa dali jasan signal da ne žele takvo rješavanje problema”, poručio je ministar koji tvrdi i da se nije odustalo od vinjeta.”

U tom paketu i pregovorima sa Svjetskom bankom je i budući sustav naplate je ostao otvoren, napravit će se još jedna studija do kraja godine koja će sagledati sve elemente”. U javnim istupima ne odustaje se ni od INA-e. Prodaja 25 posto HEP-a da bi se otkupio MOL-ov udio ili pak društvo posebne namjene i izdavanje obveznice – od ranije su poznate ideje iz kuhinje HDZ-a odnosno Mosta.

No spominje se i još jedna – holding u koji bi ušle djelatnosti HEP-a i INA-e, a MOL-u bi se ponudilo najviše 15 posto vlasništva. O tom trećem modelu za povratak INA-e, kojega Most navodno odbacuje u startu, pitalo se premijera i šefa HDZ-a: “Rekli smo da ćemo u radu Savjeta analizirati sve opcije koje mogu bit korisne za iznalaženje sredstava za otkup MOL-ovog udjela u INA-i. Savjet će analizirati i ovaj model o kojem ste čitali u medijima”.

Obzirom na analizu modela, pregovarački proces i niz drugih aktivnosti, ministar rada Tomislav Ćorić ne može reći kada bi moglo doći do otkupa dionica.”Točan termin otkupa vam u ovom trenutku nitko ne može reći”.