ANDREJ PLENKOVIĆ: Hrvatska je na pravoj strani, uz Ukrajinu i međunarodno pravo

Europsko vijeće gotovo cijelu noć je zasjedalo kako bi se usuglasile sankcije Rusiji zbog invazije Ukrajine koje ciljaju na 70 posto ruskog bankarskog tržišta, na energetiku te ključne ruske tvrtke i političke elite.

Izvor: Media servis

Premijer Andrej Plenković izjavio je da je važno ponoviti kako se drugi paket sankcija proširio:

”Na bankarski, financijski i energetski sektor, prometni sektor, izvozne potpore, uporabu roba dvostruke namjene i na popis određenih pojedinaca kojima će biti ili zabranjeno putovanje ili zamrznuta imovina. Najavljeno je, kako se situacija bude razvijala, da će sigurno doći i do novih paketa. Ovo je nešto što ima dinamički karakter i sigurno nije zadnje”.

Dodao je premijer da je Vladimir Putin jučerašnjim napadom poslao poruku prema EU i Zapadu da ne žele širenje NATO-a u svom susjedstvu i da žele vraćanje sigurnosne infrastrukture Europe iz 1997. godine. Naglasio je da će ova situacija dovesti do nove energetske i izbjegličke krize.

”Ovaj potez je stvorio jedan presedan u međunarodnim odnosima gdje praktički i drugi regionalni hegemoni ovoga tipa mogu po ovom modelu napraviti agresiju na bilo koju zemlju iz nekih njihovih razloga i nadati se da neće biti nikakvih reperkusija za njih osim paketa sankcija. Ovo je na neki način bitka između demokratskih sustava i onih sustava gdje se vlast ne mijenja često”.

Plenković je istaknuo da je Hrvatska podržala nove sankcije Rusiji i da su svi pozvali na prestanak agresije. Smatra da bi bilo bizarno da se te sankcije ne prošire i na Bjelorusiju koja je očito u ovoj agresiji uz Rusiju. Sankcije neće imati prevelik efekt na hrvatsku ekonomiju i financije, tvrdi premijer i ističe da nije Hrvatska meta, nego neko drugi. Na pitanje je li bilo sinoć rasprave o tome da bi se ova situacija mogla preliti i na Zapadni Balkan, Plenković je odgovorio.

”Je. Ja i Janša smo o tome govorili. Ono što je izrazito važno je da treba paziti na stabilnost i situaciju u Crnoj Gori, BIH i na Kosovu. Tu poruku smo poslali. Ono što je razlika, na Kosovu je KFOR, u BIH je ALTEA koja će se sada pojačati i mi ćemo upozoravati naše kolege da istodobno vode računa i o stabilnosti na jugoistoku Europe”.

Na pitanje strahuje li pritom od poteza Srbije i je li mislio na njih, premijer odgovara: ”Ne nužno samo na njih, mislim na sve. Srbija tu nema puno manevra, to sjedenje na dvije stolice može trajati u mirnodopsko vrijeme u vještim manevrima na način da niti je u fokusu niti je bitno. U ovoj situaciji se svatko mora izjasniti da znamo tko je na kojoj strani povijesti, vrijednosti, načela i prava. Hrvatska je tu na pravoj strani, solidarizirala se s Ukrajinom, solidarizirala se sa svim temeljima međunarodnog poretka i prava i u konačnici svog iskustva”.

Naglasio je da ova situacija jako podsjeća na Hrvatsku 1991. godine. Budući da EU nabavlja 40 posto plina iz Rusije, premijer je rekao da se radi na osiguravanju alternativnih pravaca opskrbe plinom i da se stvara nova opskrbna mreža. Na pitanje kako doživljava to što bi Kijev mogao pasti za nekoliko sati ili dana, a da bi aktualna vlast mogla biti uhićena ili ubijena, premijer odgovara:

”Pa katastrofalno. Ja ne mogu izraziti veću ogorčenost da se takvo nešto događa u 21. stoljeću. Imamo situaciju koja je definitivno situacija gdje ćemo taj 24. veljače jako dugo pamtiti”.

”Ovakav napad nije se pripremao jedan dan, spremala se ova operacija jako dugo s ciljem da se u Ukrajini promijeni režim i da se privuče Rusiji, odnosno da se zaustavi proeuropski put Ukrajine”, nastavio je premijer.

”Ono što ja vidim kako to ide, mislim da je ovdje strateški cilj operacije što brže doći do Kijeva. Ovdje se zaobilaze gradovi, prolazi se pored i ide se prema glavnom gradu. Tu je iz mog iskustva ovdje glavni cilj operacije brzina i promjena vlasti. Tu dileme nema. Na taj način se onemogućava daljnje zapovijedanje oružanim snagama Ukrajine i demoralizira cijeli narod. To je jasno kao dan”.

Što se tiče stava Hrvatske, odnosno usklađenosti s predsjednikom Zoranom Milanoviće, Plenković je rekao da posljednjih tejdana nisu imali iste stavove, ali da iz jučerašnjeg priopćenja s Pantovčaka vidi da se približavaju. Naglasio je da bi bilo dobro održati sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost prije virtualnog NATO summita na kojem će popodne sudjelovati Milanović.