ANALIZA STRUČNJAKA: Ima li Europa odgovor na terorizam u svom dvorištu?
Piše Andrej Štrkalj (Media servis)
Prošlotjedni teroristički napadi u Bruxellesu, kao i oni pariški prošle godine uzdrmali su Europu i pokazali sve njezine slabosti. Europski čelnici pozvali su na zajedništvo i jaču borbu protiv terorizma, a imaju li uistinu odgovor na pitanje kako se nositi s tim gorućim problemom?
Napad na sam politički centar Europe bez dvojbe je pokazao da se terorizam proširio i na europsko tlo.
„Mi smo u ratu, to je napad na Europu to je čin rata“ Poručio je nakon napada u Bruxellesu francuski premijer Manuel Valls. Nažalost, u tom ratu Europa se zasad ne snalazi. Kako drugačije pojasniti činjenicu da se belgijskoj policiji ispred nosa u Bruxellesu više od četiri mjeseca uspješno skrivao Salah Abdeslam, glavni osumnjičenik za napade u Parizu.
Još se jednom zorno pokazao najveći problem, tajne službe zemalja članica EU ne dijele informacije, pa čak ni sa svojom policijom. Iako su europski lideri pozvali na bolju obavještajnu suradnju, svjesni da se bez nje ne mogu obraniti od radikalnog islamizma, za stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila je sumnjičav.
„Baš zbog prirodnih opterećenja koja postoje da je nacionalna sigurnost dio suverenosti država i da su to države koje su nesklone surađivati i da neke države unutar EU neće biti sklone prevelikoj suradnji na način na koji bi se to očekivalo. Dakle, to su dva elementa koji mene navode na zaključak da to neće biti tako brzo i temeljito kako se očekuje.“
S time se slaže i stručnjak za sigurnost Mate Laušić. Ipak, vjeruje da će doći do pomaka na području mjera sigurnosti pogotovo u zračnim lukama.
„Znači vrlo vjerojatno u svim zračnim lukama sistem sigurnosti bit će kao i na Ben Gurionu u Tel Avivu gdje sigurnosna kontrola putnika počinje na desetak kilometara od zračne luke. Kad dođeš u tu zračnu luku ti si već četiri puta sigurnosno provjeren.“
Ono što posebno brine je činjenica da iza posljednjih napada stoje uglavnom državljani EU, druga ili treća generacija useljenika čiji roditelji najčešće nisu izraženi vjernici.
„Europa ima velikih problema s integracijom posebno manjina islamske vjere. Uz to u jednom djelu muslimanskog stanovništva tinja jedno nezadovoljstvo koje je dovoljno duboko i dovoljno sadržajno da periodički regrutira ljude spremne za ovakve užasne napade”, istaknuo je vojni analitičar Igor Tabak, koji naglašava da je Europi, posebno Francuskoj i Belgiji, nužna dugoročna integracijska politika.
Kad je u pitanju Hrvatska stručnjaci se slažu: opasnost od terorističkih napada postoji premda nismo u skupini država koje su potencijalni ciljevi.
„Postoje skupine država, a tu spadaju države na ovom našem prostoru, koje više služe kao nekakva logistička baza ili nešto slično, a ne toliko kao predmet nekih potencijalnih ciljeva. U tom smislu manja je vjerojatnost da će se u ovom prostoru dogoditi teroristički napadi mada oni uvijek mogu biti posljedica određenih političkih procesa u nama susjednim državama.“
Cvrtila zaključuje da Europu zasigurno čeka jedno dulje nesigurno razdoblje čije će trajanje ovisiti o uspješnosti implementacije strožih sigurnosnih mjera, bolje obavještajne suradnje, ali prije svega deradikalizacije i dugoročnih integracijskih mjera.