AKADEMSKA ZAJEDNICA: Hrvatski brod tone, hoće li nakon proračuna potonuti i znanost?!

Gotovo pet tisuća znanstvenika potpisalo je peticiju kojom traže više novca za znanost i obrazovanje, najveće gubitnike proračuna. U Saboru su je predali inicijatori iz stranke Pametno. Na preokret u financiranju pozvali su i sudionici okruglog stola Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Akademska zajednica je ogorčena, jer ključni resor za budućnost zemlje u predloženom proračunu ostaje bez 158 milijuna kuna.

‘‘Znanstvenici iz stranke Pametno i ostali znanstvenici su pokrenuli peticiju tj. zahtjev vladi da znanost i obrazovanje iz gubitnika pretvori u dobitnike. Do jutros ju je potpisalo 4 728 ljudi. Nastavit ćemo potpisivanje sve do izglasavanja proračuna. Peticija nije uopće borba za naše plaće ili privilegije, ona je borba za budućnost ove zemlje. Očekujemo da nas još više ljudi u tome podrži‘‘, poručio je dr.sc. Ivica Puljak.

Dosad prikupljene potpise predali su Gordani Rusak iz kluba HSLS-BUZ koja je u saborskoj raspravi apelirala:‘‘Mišljenje ovih ljudi ne možemo ignorirati. Ovo je pet tisuća ljudi. Ovo je najjači akademski potencijal koji Hrvatska ima. Brod tone, dragi moji. Ako bacimo zadnji pojas za spasavanje koji imamo na tom brodu, i kažemo moramo ga odbaciti, sigurno ćemo potonuti‘‘, rekla je zastupnica.

Da je stanje dramatično, a znanost i obrazovanje daleko od prioriteta nove vlade unatoč suprotnim najavama, upozorava i čelnik Sindikata znanosti Igor Radeka. U proračunu i smjernicama za iduće dvije godine vidi jedino nastavak politike zanemarivanja sektora i neučinkovitih ministara.

‘‘Gotovo svi se ponašaju kao sanacijski upravitelji, temeljni zadatak im je unutar sustava maksimalne uštede po svaku cijenu. Ta izdvajanja sad više ne mogu zadovoljiti ni minimalno funkcioniranje sustava. Posljedice te politike vidljive su na našim granicama. Najpotentniji mladi ljudi odlaze iz Hrvatske. I to je trend, nažalost, koji je u porastu. Kako dalje? U situaciji smo u kojoj politika prije svega treba napraviti radikalni preokret‘‘, kaže Radeka.

Većina EU zemalja poslušalo je EK i polugama društva u recesiji nije diralo sredstva, već su ona i rasla. Osim u Hrvatskoj, kaže dr.sc. Jadranka Švarc.‘‘Hrvatska je 2004. i 2005. bila u vrhu, zajedno s Češkom i Poljskom među novim članicama EU po ulaganju u znanost. To je bilo iznad jedan posto  BDP-a, danas je to 0,79 posto. Ispod nas su samo Rumunjska i Cipar. Dakle, na samom smo dnu Europe, što ilustrira u kakvom položaju je hrvatska znanosti‘‘, kaže Švarc.

“Hrvatskoj zakladi za znanost, koja za usporedbu ima deset puta manji proračun od slovenske, za znanstvene projekte i doktorande nedostaje deset milijuna kuna, upozorava dr. sc. Petar Pervan.

‘‘Već prošle godine nismo imali sredstava da raspišemo novi natječaj. Ako ne dođe do povećanja, a milijun kuna nije povećanje, onda se neće raspisati novi natječaj za projekte. Doktoranti, s ovim povećanjem u drugoj polovici godine moći ćemo ih zaposliti još 150‘‘, rekao je Pervan.

Pomoćnik ministra Krešo Zadro ponavlja da znanost i obrazovanje nisu proračunski gubitnici, ali ni veliki dobitnici, složivši se da je potrebna analiza sustava prijevoza učenika.‘‘Pokušat ćemo zajednički tražiti i vidjeti što se može učiniti u sljedećoj godini ono što se u ovoj godini nije moglo učiniti‘‘, poručio je Zadro.