SUSRET PLENKOVIĆA I ORBANA: “Obzor naših odnosa nije bez oblaka”, kaže mađarski premijer

Prvoga dana summita Srednjoeuropske inicijative u Zagrebu glavna vijest je susret Andreja Plenkovića s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Nakon razgovora iza zatvorenih vrata Banskih dvora, izašli su pred novinare i otkrili što su bile glavne teme.

Izvješće: Kristina Bubnjević (Media servis)

Nakon sedam godina, mađarski premijer Viktor Orban stigao je u Hrvatsku. Premijer Andrej Plenković naglasio je da će ovaj susret pridonijeti unapređenju odnosa između Hrvatske i Mađarske. Razgovarali su, među ostalim, i o ulaganjima u željezničku infrastrukturu te suradnji u energetskom sektoru.

“Obje zemlje imaju želju unapređivati politički dijalog i razvijati gospodarsku suradnju te povećati trgovinsku razmjenu koja sada iznosi 2 milijarde eura. Drago nam je što je više od 6000 tisuća mađarskih turista posjetilo Hrvatsku, čime su dali velik doprinos još jednoj, i to najuspješnijoj turističkoj godini”, rekao je Plenković.

Orban je naglasio da nijedan gospodarski problem ne bi trebao biti važniji od prijateljstva dugog 800 godina. Suradnja je dobra zbog trgovinske razmjene i rasta mađarskih investicija u Hrvatskoj.

“Obzor naših odnosa nije bez oblaka. Poznat vam je osjećaj kada zdrav organizam reagira na trn koji se zabija pod nokat – utječe na raspoloženje čovjeka. Moramo izvući taj trn i bit će sve u redu.”

Stajališta Vlade su nepromijenjena što se tiče odnosa INA – MOL, naglasio je Plenković.

“Ključno je u konačnici postići dogovor o cijeni. Tu predstoje dodatni razgovori, a naš je cilj, dok se ne postigne takav dogovor, da međusobni odnosi između dioničara, kao i ukupno funkcioniranje kompanije, budu kvalitetni i bolji te da omogućuju bolje poslovanje”, rekao je Plenković.

Mađarska na to pitanje gleda kao na interkompanijsko pitanje, a u tu su priču uključeni jer država ima paket od 25 posto dionica, rekao je Orban.

“Ako Hrvati i Mađari ne mogu surađivati u jednoj kompaniji, ne trebaju to činiti. Onda trebaju ići odvojenim putovima. To u ovom slučaju znači da bi Hrvatska trebala otkupiti INA-u.”

Otvoreno pitanje Mađarske i Hrvatske je izručenje predsjednika MOL-a Zsolta Hernandija za kojim je Hrvatska raspisala tjeralicu zbog sumnje da je bivšem premijeru Ivi Sanaderu dao mito kako bi Mađarima prepustio upravljačka prava INA-e, koje je Mađarska odbila.

“Ova Vlada vrlo dobro zna što je to podjela vlasti, koje su zadaće pravosudnih tijela, koje su zadaće izvršnih vlasti. Ova Vlada se ni na koji način ne može niti namjerava miješati u ono što je posao sudova ili državnih odvjetništva. Tu je pozicija sasvim čvrsta, jasna i nepromijenjena sve vrijeme. Svi ste svjedoci toga i na ovome i na drugim primjerima.””Mi to smatramo pravnim pitanjem, a politika se ne miješa u pravna pitanja. Nismo se uplitali ni dosad, a nećemo ni ubuduće. Pravosuđe mora ići svojom logikom – neću sklapati nikakve tajne dogovore vezane uz pravne probleme.”

Tema razgovora bio je i LNG.

“Naš je dojam da i Mađarska razumije koliko je projekt važan ne samo za Hrvatsku nego i za ovaj dio Europe za pitanje energetske neovisnosti i diversifikacije opskrbnih pravaca. Smatramo da će se sljedećih dana nastaviti razgovori na razini ministara koji su zaduženi za pitanja energetike i tu očekujemo jedan pozitivan dogovor.”

Hrvatska je tek 4. najjeftiniji uvoznik plina u Mađarskoj.

“Što se nas tiče, sve se vrti oko cijene. Ako možemo naći poslovni model koji je povoljan za Mađarsku, moći ćemo surađivati. Slažem se s Plenkovićem da ta investicija ima regionalnu važnost. Međutim, mađarskim donositeljima odluka to nije na prvome mjestu. Poslovni model treba biti kvalitetan.”