ISTRAŽUJEMO: Utječu li i koliko meteorološki ekstremi na klimu?
Ekstremno visoke temperature i nagle izmjene vremenskih neprilika posljednjih godina postaju trend, ali i tema medijskog senzacionalizma.
Izvješće: Jurica Gašpar
Premalo se pita stručnjake, a previše plaši građane. S druge strane, mnogi ne shvaćaju ozbiljno upozorenja, pa ostaju nepripremljeni na opasno vrijeme.
Tjedan temperaturnih rekorda pogodio je Hrvatsku koja je u jednom trenutku bila i najtoplija zemlja Europe. Ipak, sličnih situacija je bilo i prije, kazao je za Media servis prognostičar Državnog hidrometeorološkog zavoda Tomislav Kozarić.
“Rekordi koji su premašeni, uglavnom su malo viši, do stupanj ili dva od onih rekorda koji su bili i prije. Naravno da su se ovakve vrućine događale, 80-tih i prije u nekim mjestima. Jedini je dodatak da se ova vruća ljeta, odnosno toplije godine od prosjeka češće pojavljuju s tim toplinskim valovima”, kaže Kozarić.
Klimatske promjene se događaju, no premalo znamo da bi ih nazvali kataklizmičnima, kazao je za Media servis klimatolog s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a, dr. znanosti Antun Marki.
“Situacije poput ove postojale su i ranije. Možda ne u smislu iznosa, vrijednosti temperatura koje su dosegnute, ali bile su vrlo blizu. U našim okolnostima predstavljaju određeni ekstrem i naravno, treba na to upozoriti jer su opasne po ljudsko zdravlje, ali i po biljni i životinjski svijet općenito. Međutim, ne bih rekao da su izmakle kontroli. To su stvari koje su predviđene i najavljene.”
Ono što možda izmiče kontroli je pravovremena priprema ljudi na ovakve događaje, tvrdi dr. Marki. Dugogodišnji klimatski scenariji dobro su predvidjeli ono što bi nam se trebalo dogoditi, stoga plašiti građane, kaže, nije u redu.
A da je u prošlosti bilo i gorih situacija, govore povijesni podaci. Problem je samo u tome što oni nisu usporedivi današnjim mjernim jedinicama, odnosno sustavom praćenja meteoroloških prilika koje traju svega nešto više od jednog stoljeća.
Geološki podaci govore o tome da je klima u prošlosti bila u nekim razdobljima čak toplija, dok je u drugima čak bila i ekstremno hladnija nego danas, kaže dr. Antun Marki.
“Ne u tako davnoj prošlosti, prije otprilike tisuću godina bilo je također jedno toplije razdoblje, kada su Vikinzi osvajali Ameriku. Poslije toga bila su vlažnija i hladnija razdoblja koja su povezana s događajima poput erupcija vulkana u prošlosti. Bilo je čak puno hladnije nego je to danas”, zaključuje, dr. Marki.
Bilo nam to teže podnijeti ili ne, stručnjaci se slažu jednome: ljeto je i normalno je da je vruće. Zaštitite se od sunca i pijte puno tekućine. Vrućine će uskoro ionako biti jučerašnja vijest.