KULTURNA POLITIKA ZAGREBA: “Od kritike do prilike” – program je koji je predstavila Sandra Švaljek

sandra švaljek, kultura, masovka

Nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Sandra Švaljek danas je održala tribinu o kulturnoj politici Grada Zagreba „Od kritike do prilike“ u Tvornici kulture na kojoj su sudjelovali Tihomir Milovac, povjesničar umjetnosti i muzejski savjetnik u MSU (ujedno i kandidat za zamjenika gradonačelnice Sandre Švaljek), Jasna Bilušić glumica i glazbenica, Krešimir Marmilić violinist, Leo Vukelić producent i multimedijski umjetnik te Marko Torjanac, glumac redatelj i umjetnički ravnatelj kazališta Planet Art.

U publici su bili brojni renomirani umjetnici: kazališna redateljica Snježana Banović, umjetnička voditeljica Eurokaza Gordana Vnuk, glumac Aleksandar Cvjetković, glumica Lana Gojak, likovna umjetnica Anita Zlomislić, Branko Vukšić… te članovi stručnog tima Sandre Švaljek Vladimir Ferdelji, Tea Horvat, Jozo Milićević i Vesna Vrga Perović.

„Bitan element mog programa je depolitizacija kulture. Svjesni smo koliko je politika zatrovala sektor kulture u Zagrebu pa bavi pogodovanjima a ne onime što joj je osnova.  Osnivanje samostalnog ureda za kulturu drugi je najvažniji element moga programa jer su brojni građani peticijom to tražili još prije dvije godine. U svome programu navela sam i neke kapitalne projekte o kojima se mnogo govorilo ali ih nitko nije proveo: primjerena gradska knjižnica na primjerenoj lokaciji, dvije multimedijalne dvorane od kojih bi jedna trebala biti na mjestu Paromlina što će se učiniti u dogovoru s Ministarstvom kulture, izgradnja druge scene HNK-a te obnova i nadogradnja postojećih kulturnih objekata među kojima su svakako kazalište Gavella i kazalište Komedija“, rekla je Sandra Švaljek čiji je cilj poticati poduzetništvo u kulturi i među mladim umjetnicima – gradske prostore i objekte kulturne baštine dati u najam umjetnicima, malim izdavačima i drugim stvarateljima iz kreativnih industrija.sandra švaljek, kultura

Glumica i glazbenica Jasna Bilušić rekla je da je klupski život po kojemu je Zagreb bio poznat zamro.

„Oduvijek se pojedinac prilagođavao životu i kulturi jednoga grada. Mi imamo fenomen jer u proteklih 16 godina, jedan pojedinac uspio je transformirati grad prema svojim osobnim preferencijama. To je nedopustivo. Kulušić, Lap, Gjuro, SC – prostori su koji evociraju sjećanja na neka bolja zagrebačka vremena. Danas imamo uglavnom narodnjačke klubove, a kulturni sadržaj nudi svega par klubova kojih je sve manje. Izuzetak su Tvornica kulture i Vinyl. Zagreb je danas vašarska zabava koji nudi površni šušur, a  srednja generacija koja ima novca trošiti ga na kvalitetan sadržaj nema izbor. Intimno sam vezana za BP klub koji je eklatantan primjer kako se gradska uprava odnosi prema klubu koji nosi ime po Bošku Petroviću. Grad bez jazz kluba nije europski grad“, rekla je Jasna Bilušić.

Tvornica kulture ne prima niti jednu kunu od grada iako nudi urbanu kulturu, a takvih primjera ima još, istaknuto je na tribini.

Violinist Krešimir Marmilić opisao je uvjete koji postoje u sektoru ozbiljne glazbe.

„Iako Zagreb ima brojne stručne ljude u sektoru kulture, mnogi su prisiljeni slušati naputke. Činovnička kultura s provincijalnim štihom. Tako je u cijelom sustavu gradske kulture. Na glazbenoj sceni nema prostora, osim u Centrima za kulturu, gdje bi glazbenici imali solističke koncerte. Ni mladi glazbenici nemaju se gdje predstavljati. Centri za kulturu su jedina preostala oaza slobode u našem gradu. Mnogo truda i novca potrebno je uložiti za uspjeh u glazbenoj umjetnosti, a nemate gdje nastupati niti razvijati publiku“, rekao je Krešimir Marmilić.

Glumac redatelj i umjetnički ravnatelj Marko Torjanac rekao je da osnovni problem u vođenju Grada Zagreba neznanje.

„Vlada ekipa koja je i zainteresirana i nezainteresirana za kulturu. Njih zanima samo kontrola kulturnih sadržaja. Nezainteresiranost je posvemašnja za bilo kakve razvojne programe ili uključivanje grada u suvremene tokove i prakse. Potreba za kontrolom rezultirala je negativnom selekcijom, klijentizmom i strahom. Ljudi se ne usuđuju pobuniti. Financiranje u kulturi služi kao mrkva poslušnima i batina neposlušnima. Takav autoritarni sustav apsolutno je neprimjeren 21. stoljeću a kamoli kulturi“, rekao je Marko Torjanac.

Istaknuo je da je napravio komparativno istraživanje odnosa institucionalne i nezavisne kazališne scene između 2006. i 2011. prema kojemu je 50 posto sadržaja stvarala nezavisna scena od programa do nagrada – bila je to mrtva trka između javne i nezavisne kulture od čega nezavisna scena prima tek 1 do 2 posto proračunskog novca u odnosu na javnu.

„Zadnjih godina neovisna scena se prepolovila, mnoga kazališta su odustala ucijenjena nemogućnošću financiranja, ali ni korištenja gradskih prostora budući da postoji manjak dvorana u Zagrebu. Nezavisna scena je jedini prostor kazališnog razvoja u ovome trenutku jer su javna kazališta prenapučena. Problem su i kulturna vijeća koja više nisu ni savjetodavna nego paravan za raznorazne politikantske odluke. Ako se ovako nastavi, u iduće tri godine nezavisne scene više neće biti. Kulturna ponuda Zagreba danas je siromašnija nego prije 30-ak godina. To sve govori o čelnim ljudima našeg grada“.

Tihomir Milovac govorio je o katastrofalnom stanju u muzejima.sandra švaljek, glumac

„Naši muzeji više nisu konkurentni čak ni u usporedbi s nezavisnom scenom. Galerijska scena je ta koja nas predstavlja u svijetu. Puno je nezavisnih udruga, inicijativa i galerija koji su savladali praksu komunikacije i povlačenja novca iz EU fondova. Zagreb ima 9 muzeja. Oni su spori, nisu modernizirani i vrlo su zapušteni. Kolege koji u njima rade jesu sposobni i imaju potencijal. No, u ljude se ne ulaže“, rekao je Tihomir Milovac. Grad daje nedovoljno novca za održavanje objekata pa su muzeji prisiljeni na razne marketinške pothvate iznajmljivanja prostora kako bi se platio hladni pogon i troškovi.

„U Gradskom uredu za kulturu odlučuje se o zapošljavanju od ravnatelja do čistačice. U mandatu HNS-a je nastao takav odnos prema ljudima i sustavu. Nazvao bih je tiha privatizacija muzeja. Postoje kulturna i muzejska vijeća, ali ona su samo forma i ništa više“, rekao je Tihomir Milovac.

Producent i multimedijalni umjetnik Leo Vukelić bio je iznimno oštar prema stanju u gradskim centrima za kulturu koji su vrlo važni za razvoj publike.

„Centri za kulturu najviše su devastirani, a imaju mogućnost ponuditi rješenje. Polovica javnih institucija u gradu je 13 centara za kulturu uz nezavisni Pogon. Histrionski dom dobiva daleko najviše novca, a najmlađi je od svih. U centre za kulturu se godinama dovode ljudi koji ne rade ništa po modelu „stavi ga tamo da ne smeta“. Polovica ih dolazi po političkom ključu, a druga polovica po nepotističkom modelu. Tako se događa da imate pet domara od kojih niti jedan gotovo da ne zna promijeniti žarulju. Osnovna funkcija centara za kulturu trebala bi se redefinirati i vidjeti koji su to elementi koji su kvalitetni i koje bismo trebali sačuvati, a  koje bi trebalo osuvremeniti. Kultura u Zagrebu postoji u uskom centru grada i napretka neće biti ako se neće educirati buduća publika i umjetnici kao i svi koji će kulturu stvarati jer su oni osnovni kapital. Moguće je institucionalizirati nezavisnu priču u centrima za kulturu, a moguće je i deinstitucionalizirati sve ono što u kulturi ne valja“, rekao je Leo Vukelić.

Kazališna redateljica Snježana Banović oštro je napala aktualnu gradsku vlast.

„Do 2005. imali smo Gradski ured za kulturu i znanost. Niti jedna pametna zemlja ne spaja sport s njime. Vesna Kusin je odbila 978 potpisa ljudi koji su 2015. tražili povrat samostalnog ureda. Kulturi je potrebna dekriminalizacija. Situacija je strašna. Dok mi ovdje sjednimo, događaju se dvije vijesti: fontana završena, a onda ide rušenje jer autobus na Britancu ne može proći. To je urbanizam grada Zagreba.  Druga vijest je spajanje Koncertne direkcije i Dvorane Vatroslava Lisinskog kako bi se kriminal doveo na legalni nivo. Nova gradska vlast mora staviti štand pred Državno odvjetništvo“, rekla je oštro Snježana Banović.

Glumac Aleksandar Cvjetković pitao je Sandru Švaljek kako će ona kao buduća gradonačelnica voditi grad sa zaposlenicima koje je aktualni gradonačelnik godinama zapošljavao u gradskoj upravi.

„Neće vam biti lako, odnosno bit će opasno. Kako ćete se time nositi?“

„Već sam vodila Grad 5 mjeseci i sustav je funkcionirao. Dapače, vrlo dobro. Kad se ljudima dopusti da rade po pravilima i kad ih se ne zastrašuje, sustav može funkcionirati“, rekla je Sandra Švaljek.