MINISTAR O IZMJENI PROPISA: Otvoreni smo za razgovor o institutu ‘6+6’

Nakon što je bivši ministar Vili Beroš uputio Vladi zahtjev za ostvarivanje prava ‘6+6’, u javnosti se vodi rasprava koliko je institut ‘6+6’ podložan zlouporabi.

Ministar pravosuđa Damir Habijan kazao je u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” da je Vlada otvorena za razgovor o eventualnoj izmjeni propisa.

Ministar pravosuđa Damir Habijan istaknuo je kako uhićenje bivšeg ministra Vilija Beroša u sklopu afere “Mikroskop” pokazuje da Vlada daje podršku institucijama.

– Vratio bih se na ono što sam rekao već nekoliko puta. Ovaj slučaj samo je dokaz da Vlada i resorno ministarstvo pružaju podršku svim nadležnim institucijama u borbi protiv korupcije, rekao je.

Kako je naglasio, “nema nedodirljivih, to je osnovna i glavna poruka, neovisno o funkciji koju obnašate”. – Ne vidim utjecaj na Vladu. Većina je stabilna, rejting stranke je stabilan i mislim da se treba usmjeriti na ono što Vlada radi dobro, a puno je stvari koje jesu dobre, kazao je.

Istaknuo je kao primjere visoku zaposlenost, rast kreditnog rejtinga te je ponovio da je korupcija apsolutno nedopustiva.

– Takve svari neće se tolerirati, ustvrdio je. Habijan nije htio komentirati detalje slučaja, ali je istaknuo da je promjenom propisa članovima Vlade ukinut imunitet ako se radi o sumnji na korupciju.

– Ne mogu komentirati ove činjenice. To je stvar postupka i rasvijetlit će se ondje gdje treba, pred nadležnim tijelima, naglasio je.

– Kada govorimo o članovima Vlade, izmijenili smo zakon gdje su oni imali imunitet. Ako se radi o kaznenim koruptivnim djelima, taj imunitet više ne postoji. Mislim da smo pokazali da je nulta tolerancija kada je pitanju korupcija, kazao je.

Govoreći o eventualnoj promjeni instituta 6+6, kazao je “kako su uvijek otvoreni da se i o tome razgovara”.

– To ovisi od osobe do osobe hoće li to pravo iskoristiti. Teško mi je govoriti u nečije ime je li to prikladno ili nije, dodao je.

Curenje podataka: U fazi tajnih izvida paralelno imate “livestream” u medijima

Habijan se osvrnuo i na zabrinutost dijela javnosti koji tvrdi da novi propisi o curenju podataka ugrožavaju medijske djelatnike.

– Mislim, a to sam već komentirao, s obzirom na to da sam 13 godina bio odvjetnik i uključen u postupke, nevjerojatno mi je da kada imate postupak u fazi tajnih izvida, da paralelno imate livestream postupka i prijenos u medijima. Mislim da to nije dobro, rekao je.

Kako kaže, “kroz medije, oni koji su obuhvaćeni istragama, saznaju podatke i mogu kompromitirati postupak”.

– Naglasio bih da dosad i prije nego što je čl. 307.a uvršten u Kazneni zakon, imate čl. 307., koji isto tako govori, na neki način brani, da se podaci koji su označeni tajnim, izlaze van, nastavio je.

– Javni interes je da DORH, kada obavi određenu radnju, to komunicira. To ne može biti Vlada, ni ministar, dodao je.

– To je bilo već puno puta komentirano. Kada govorimo o čl. 307.a, ondje su taksativno navedene osobe koje mogu biti počinitelji kaznenog djela. To su pravosudni dužnosnici, vještaci, svjedoci, zastupnici, odvjetnici, vježbenici. To je jasno propisano. To nisu novinari. Još jednom, novinari nisu obuhvaćeni tim kaznenim djelom, zaključio je.

O najavi predsjednika i pomilovanjima: Nije prvi put da krši propise

Ministar je komentirao i najavu predsjednika Zorana Milanovića koji je najavio da će svi oni, koji prema postojećem zakonu budu osuđeni zbog curenja podataka – biti pomilovani.

– Nije prvi put da dotični krši pozitivne propise, meni je nevjerojatno da je netko tko je prisegnuo na Ustav RH, tko se obvezao da će poštovati pozitivne propise, a Kazneni zakon je pozitivan propis, štoviše – organski zakon, da javno kaže da ga neće poštovati, rekao je.

Dodao je da ne zna govori li “on to jer je i sam priznao da je prekršio taj propis”.

– Pozivanje na kršenje Kaznenog zakona od strane dotičnog nije nešto što je pohvalno, dodao je.

Habijan: Vjerujem u razum svih sudionika, izabrat ćemo ustavne suce u roku

Ministar pravosuđa poručio je kako vjeruje da će ustavni suci biti izabrani u ustavnom roku, odbacio optužbe oporbenog pregovarača Peđe Grbina (SDP) da HDZ namjerno opstruira izbor ustavnih sudaca te prozvao oporbu za izbjegavanje dogovorenih sastanaka.

– Vjerujem u zdrav razum i iskrene namjere svih koji sudjeluju u ovom postupku i siguran sam da ćemo do isteka mandata postojećih 10 sudaca izabrati novi Ustavni sud, izjavio je.

Iako rok za izbor novih deset od 13 sudaca Ustavnog suda istječe za deset dana, dogovor vladajućih i oporbe još nije postignut. Nakon prvog sastanka održanog održanog 19. prosinca, nastavak pregovora najavljen za kraj prošlog tjedna, nije realiziran. Na prvom su se sastanku definirali tehnički detalji oko izbora između 62 kandidata, s naglaskom na razgovoru o razgovoru o prihvatljivim kandidatima, ali i modelu eliminacije kandidata koji nisu prihvatljivi jednoj od strana, dok o konkretnim imenima još nije bilo riječi.

Ministar Habijan rekao je kako predstavnici oporbe nisu došli na drugi sastanak, prošli petak.

– Što se nas tiče, tu nema problema, no nitko iz oporbe nije se pojavio na sastanku u petak. Možda se oni ne mogu dogovoriti oko svog kandidata, istaknuo je Habijan.

SDP-ov Peđa Grbin u utorak je za Hinu izjavio da ‘HDZ namjerno opstruira izbor ustavnih sudaca zato što im odgovara sadašnji sastav Ustavnog suda’ te ustvrdio kako u ‘HDZ-u znaju da za sebe bolji sastav Ustavnog suda od trenutačnog ne mogu dobiti’.

No, ministar Habijan odbacio je te Grbinove tvrdnje.- Otvoreni smo za razgovore kako bi do 7. prosinca izabrali ustavne suce, ponovio je ministar Habijan, budući da je već deset sudaca u produljenom mandatu.

Za izbor ustavnih sudaca potrebna je dvotrećinska većina u Saboru, odnosno 101 glas, a o svakom od predloženih kandidata zastupnici glasaju pojedinačno. Suci Ustavnog suda biraju se na mandat od osam godina.

Nemogućnost dogovora između vladajućih i oporbe novom Ustavnom sudu, uzrokovao bi ustavnu krizu. Na pitanje utječe li situacija na održavanje predsjedničkih izbora, čiji je prvi krug raspisan za 29. prosinca, ministar nije želio odgovoriti, nazvavši takvu situaciju “hipotetskim pitanjem vrijednim akademske rasprave”. No dodaje je kako vjeruje da će se postiti dogovor te kako vjeruje u zdrav razum svih sudionika.