NEKI SU SE VEĆ OPEKLI: Za prodaju rabljene odjeće preko interneta kazna i do šest tisuća eura

Kako bi si zaradili nešto ‘sa strane‘ mnogi su se, otkako se pojavio u Hrvatskoj, okrenuli Vintedu, popularnoj platformi za online kupovinu. Prošle je godine ovaj litvanski jednorog ostvario neto dobit od 18 milijuna eura te rast prodaje od 61 posto, a bilježi više od 105 milijuna korisnika.

Iako je riječ o odličnom mjestu za ‘rješavanje‘ stvari koje vam više nisu potrebne, na Vintedu se može zaraditi i poprilična količina novca. Naravno, nije Vinted jedino mjesto na kojem se mogu prodavati rabljene stvari, piše Lider. Od Njuškala preko Facebookovog Market Placea do raznih oglasnika, rabljena se roba, neovisno radilo se tu o odjeći ili nekim drugim stvarima, prodaje na sve strane, a znala se u medijima pronaći i pojedina situacija gdje su oni koji su se ovakvom prodajom neko vrijeme bavili morali platiti i kazne jer to nisu prijavili nadležnim tijelima.

Tako je recimo sredinom kolovoza portal danica.hr prenio da je jedna hrvatska državljanka ‘kao fizička osoba obavljala djelatnost trgovine na malo preko pošte ili interneta, a da istu nije registrirala kod nadležnog tijela‘. Navedena je osoba putem Facebooka prodala cvjetni aranžman te ga je ‘osobno uručila kupcu na dogovorenoj adresi, uz plaćanje gotovinom, te konkretno prodala jedan komad cvjetnog aranžmana za groblje po cijeni od 50 eura, čime je ostvarila imovinsku korist u tom iznosu‘. Dobila je novčanu kaznu od 150 eura te se od nje oduzela ‘imovinska korist u iznosu od 50 eura‘.

Također, 2020. godine je prodaja rabljene odjeće preko Facebooka jednu hrvatsku državljanku koštalo više od 70 tisuća kuna koliko je zaradila od prodaje, a morala je platiti i dodatnih 2100 kuna prekršajne kazne. Ne čudi da se zbog ovakvih primjera mnogi pitaju koliko smiju uprihoditi od prodaje rabljene odjeće preko raznih internetskih aplikacija, odnosno na koji iznos moraju platiti porez državi, a mi smo to isto pitanje postavili i Poreznoj upravi.

– Obavljanje gospodarske djelatnosti koja je predmet oporezivanja PDV-om i koju građanin mora registrirati kod nadležnih tijela smatra se u slučaju kada građanin nabavlja rabljena dobra (odjeću, namještaj, kućanske alate) radi daljnje preprodaje. Napominjemo da ukoliko porezni obveznik u okviru gospodarske djelatnosti u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini ostvari vrijednost isporuka dobara i usluga u iznosu većem od 40 tisuća eura postaje obveznik PDV-a te je obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a sukladno Zakonu o PDV-u – odgovorili su iz Porezne uprave.

– U slučaju ako aplikacije ili društvene mreže naplaćuju proviziju za obavljenu uslugu posredovanja ista je predmet oporezivanja PDV-om te su tvrtke u čijem su one vlasništvu obvezne na njih obračunati PDV, ako su upisane u registar obveznika PDV-a. Zakonom o porezu na dohodak propisana je prekršajna odredba kojom se novčanom kaznom od 660 do 6630 eura kažnjava fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaj ako u propisanom roku ista nije prijavila početak obavljanja djelatnosti ili ostvarivanje dohotka i nije podnijela prijavu radi upisa u registar poreznih obveznika poreza na dohodak ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza – naveli su.

Također, kako tvrde iz Porezne uprave, u cilju utvrđivanja pravilnosti primjene poreznih propisa provjeravaju se činjenice bitne za oporezivanje kod svih poreznih obveznika pa tako i obveznika koji obavljaju djelatnosti prodaje putem društvenih mreža. Kroz analizu rizika, a na temelju svih raspoloživih podataka kako iz baza s kojima raspolaže Porezna uprava tako i iz drugih (vanjskih) izvora obavlja se odabir poreznih obveznika za nadzor.

– Ovisno o rezultatima provedenih analiza, nadzorne aktivnosti se provode ciljano, u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona i zakona kojima se uređuju pojedine vrste poreza, doprinosa i drugih javnih davanja. Podaci o broju i visini kazni za utvrđene prekršaje kod obveznika koji obavljaju prodaju preko društvenih mreža i aplikacija se izdvojeno ne prate, pa vam iste nismo u mogućnosti dostaviti – zaključili su iz Porezne uprave.