O ZAKONU U SABORU: Ograničenje apartmanizacije, sufinanciranje ugradnje dizala, kazne za klime na pročeljima

Ograničenje aparmanizacije u zgradama, ugradnja dizala i kazne za klime na pročeljima, samo su neke od tema kojim se bavi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada o kojem su danas raspravljali saborski zastupnici. Kritika je mnogo, kao i pohvala…

Izvor: Media servis

Ograničenje aparmanizacije, odnosno prenamijene stanova u apartmane izazvalo je zanimljivu raspravu u novim saborskim klupama na Črnomercu.

‘Cilj je maksimalno spriječiti kratkoročni najam u višestambenim zgradama‘, istaknuo je ministar graditeljstva Branko Bačić predstavljajući Prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada.
“Mi s ovim Zakonom želimo veliki dio stambenih jedinica koje se ne koriste za stanovanje vratiti nazad u njegovu prvotnu funkciju, a to je funkcija stanovanja. Drugi cilj temelji se na činjenici da ćemo nastojati ograničavanjem pristupa kratkoračnom najmu doprinositi mjerama održivog i kvalitetnog turizma. Treća stvar je omogućiti mjerama, a dio mjera će biti provedene ovim Zakonom, pad cijena nekretnina u Hrvatskoj i najma.”

Kako bi se stan u stambenoj zgradi pretvorio u apartman potrebna je suglasnost 80% stanara. No, što će biti sa zgradama u kojima već postoje apartmani, zanimalo je nezavisnu zastupnicu Mariju Selak Raspudić.

“Ovim Zakonom zadržavate postojeće apartmane u zgradama. Zanima me hoće li vlasnici tih apartmana sudjelovati u odlučivanju o tome hoće li se dodatni stanovi davati u kratkoročni najam s obzirom na očiti sukob interesa oko moguće buduće konkurencije?”

“Onaj koji odluči ubuduće ići u kratkoročni najam trebat će imati suglasnost i stanara koji je već u kratkoročnom najmu.”

Je li pravedno da dosadašnji stanovi u zgradama ostanu apartmani, a da za nove treba privola, pitala je zastupnica SDP-a Ivana Marković.

“Mislite li da je pravedno da oni što već imaju kratkoročni najam nastave to raditi, a da ovi nakon 1. siječnja moraju tražiti suglasnost 80% suvlasnika?”

“Kada bi se mogla uspostaviti apsolutna pravda ja bi bio prvi koji bi tome pridonio. Moguće je ići i propitkivati i postojeće kratkoročne najmove, ali nisam siguran da je to najbolje rješenje. Mi ćemo do drugog čitanja još o tome promisliti. Hvala Vam na toj sugestiji.”

MOST-ovog zastupnika Marina Miletića zanima kako država misli spriječiti prenamijenu stanova.

“Koji je pravni status takvog stana? Na papiru je apartman, poslovni prostor, neka siva zona, a zapravo je ekskluzivni stan s vrhunskom pričom.”

“Naš je plan da to suzbijemo, da se to ne dogodi jer ta činjenica da stambene prostore pretvaramo u poslovne prostore smanjuje ponudu na tržištu stambenih prostora.”

Zakonom se predlaže ugradnja dizala u sve zgrade s više od tri kata, kojih je u Hrvatskoj oko 16 tisuća, a koje bi sufinancirala država. SDP-ova zastupnica Sanja Radolović pitala je Bačića koliko će se dizala godišnje ugraditi s obzirom da je cijena jednog oko 60 tisuća eura.

“Ovdje ste stavili da ćete za sufinanciranje ugradnje dizala kroz 2025. godinu osigurati pet milijuna eura i kroz 2026. također pet. Ako se uzme prosječna cijena ugradnje dizala možemo reći da će se ovom dinamikom moći ugraditi nekih 100-tinjak dizala. Svjesni ste da je to jako malo.”

“Toga smo svjesni. Ja ne mislim da ćemo mi čudo napraviti u 2025. godini.”

Zakonom je propisana minimalna pričuva, kao i kazne za ugradnju klima uređaja na pročeljima ili zatvaranje balkona i gradnju nadstrešnica koje nisu u skladu s izgledom zgrade. Plan je da država s trećinom prihoda sufinancira uređenje pročelja, što pozdravlja zastupnik HNS-a Predrag Štromar.

“Ideja ovog Zakona je da trećinu daje država, trećinu lokalna samouprava, a ostalo suvlasnici.”

“S obzirom da pročelja na svojevrsan način čine lice grada, lice naselja, ukazuju na komunalni izgled tog mjesta i tog grada, tražit ćemo obavezu suparticipiranja jedinica lokalne samouprave.”

Hvale za zakonski prijedlog nisu izostale od HDZ-ovaca. Josip Borić i Nataša Tramišak:

“Hvala što ste ušli u ovu problematiku, sve što radite. Ovo je jedan korak naprijed kada govorimo o upravljanju zgradama, zasigurno velik.”

“Svakako ću spomenuti da je ovo jako dobar put, jako dobar program.”

Kritika bi se mogla sažeti riječima Selak Raspudić:

“Tko je apartmanizirao, apartmanizirao je. Tko je klimatizirao, klimatizirao je. Tko je balkonizirao, balkonizirao je.”

Dodajmo na kraju da je Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo većinom glasova prihvatio prijedlog zakona.