NAVALA STRANIH RADNIKA: U četiri mjeseca 80.000 zahtjeva – lani obrađeno 180.000!
Hrvatska se nalazi u poziciji da stabilno poslovanje sve većeg broja domaćih tvrtki može omogućiti jedino zapošljavanje strane radne snage.
U cijeloj je Hrvatskoj lani obrađeno više od 180.000 zahtjeva za uvozom radne snage, a uvezeno je 170.000 radnika. U protekla četiri mjeseca 2024. godine zaprimljeno je za obradu više od 80.000 zahtjeva.
Samostalna savjetnica Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Osijek Snježana Babić podsjeća kako se nedostatak radnika prvo pojavio u sektoru građevine.
“Međutim, taj nedostatak je sada evidentan i u drugim sektorima gospodarstva. Jako veliki udio manjka radne snage je u turizmu i ugostiteljstvu, u svim uslužnim djelatnostima, a određeni dio radnika nedostaje čak i IT sektoru”, tvrdi Babić, kako piše Glas Slavonije, dodajući kako postoje poduzetnici koji već niz godina uvoze strane radnike i upoznati su s procedurom. No za one koji još nisu upoznati s postupkom zapošljavanja državljana iz trećih zemalja Hrvatska gospodarska komora organizira niz seminara.Naglašava također da je problem nedostatka radne snage većina poduzetnika u Hrvatskoj rješavala u zemljama okruženja, bili su orijentirani na BiH, Srbiju i Makedoniju.
“Međutim, taj bazen radne snage sada je već ispražnjen, a dio naše radne snage otišao je u zemlje zapadne Europe tako da postoji potreba nalaženja nekih drugih tržišta odakle se ta radna snaga može osigurati. Cijela Europa ima isti problem, i to nije prostor u kojemu možemo naći radnike”, poručuje Babić.
U proceduru dovođenja strane radne snage uključen je i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZZ) čija voditeljica Odjela za tržište rada Područni ured Osijek Ankica Vučković ističe da se s 1. siječnja 2021. godine procedura razdvojila na MUP i HZZZ.
“Naša je domena izdavanje mišljenja za svakog pojedinačnog radnika, odnosno ispunjava li on uvjete da bi poslodavac uopće mogao podnijeti MUP-u zahtjev za izdavanje radne dozvole”, objašnjava Vučković, pojašnjavajući i proceduru koja se odnosi na test tržišta rada.
“To znači da je svaki poslodavac dužan prvo, uz pomoć HZZZ-a, ispitati postoji li na domaćem tržištu radna snaga kojom on može zadovoljiti svoje potrebe. Ako HZZZ procijeni da na domaćem tržištu imamo adekvatne radne snage koja ispunjava uvjete natječaja, onda poslodavcu nećemo dati pozitivno mišljenje za uvođenjem strane radne snage, nego ćemo mu pomoći da na domaćem tržištu pronađe radnike. Ako pak na domaćem tržištu rada ta radna snaga nedostaje, poslodavac dobiva pozitivnu obavijest da može krenuti s procedurom. Kada HZZZ da pozitivno mišljenje, poslodavac ima 90 dana da se obrati MUP-u za ishođenje radne dozvole”, kaže Vučković dodajući kako se trude, gdje god je to moguće, pronaći domaću radnu snagu.
Predsjednik Zajednice agencija za zapošljavanje pri HGK Marko Pekčec ocijenjuje da Hrvatska ima dosta ljudi koji su prekvalificirani za ono što je najviše traženo na tržištu rada. “Imamo deficiti s kojim se suočava čitava Europa kao što je primjerice nedostatak vozača teretnih vozila”, podsjeća Pekčec.
Prema njegovim podacima, najbrojniji strani radnici iz trećih zemalja izvan Europe su Nepalci, od prošle godine slijede ih radnici iz Uzbekistana, a Indija je uvijek pri vrhu. Napominje međutim kako ne treba zaboraviti susjedstvo, BiH i Srbiju, iz kojega je i dalje velika zastupljenost radne snage. Na upit jesu li adekvatno plaćeni Pekčec odgovara da “uvijek mogu biti bolje plaćeni” ali da nisu u nepovoljnijim uvjetima nego domaći radnici.