JURAJ ŠEBALJ: Lijep je osjećaj biti deseti na reliju Dakar, no sada apetiti rastu
U Intervjuu Media servisa gostovao je Juraj Šebalj, hrvatski reli vozač koji je zajedno s Ivanom Vidakovićem uspio završiti prestižan Dakar reli i tako su postali šesta hrvatska posada kojoj je to pošlo za rukom.
Razgovarao: Tomislav Pašiček (Media servis)
Juraj Šebalj i Ivan Vidaković nastupili su u sklopu Dakar Classica, a u 12 dana relija prešli su čak 7300 kilometara te su ušli u cilj kao deseti i ponosno razvili hrvatsku zastavu.
“Apetiti odmah rastu. Kada ja vidim da mogu taj čas narastu apetiti, a onda se malo opametiš kada drugi dan ostaneš u kvaru bez kočnice i svega ostalog. Je, lijepo je stvarno da sam došao do cilja, a moglo je završiti i drugačije. Na reliju Dakar treba ti stvarno puno sreće”, priznao je Juraj Šebalj.
“Uvijek ujutro preko asfalta jurimo na brzinu do nekog makadama. Otprilike je polovica te kilometraže na pješčanim dinama, jer da nije noćili bismo u pustinji jer smo na pijesku prosječno išli do 50 kilometara na sat”, dodao Juraj Šebalj i otkrio da su svi natjecatelji noćili u velikim kampovima, ali je problem bio sa spavanjem jer su se do dugo u noć testirala vozila, a to je činilo ogromnu buku.
“Prva dva dana te nosi adrenalin, ali onda nastupa pravi odmor. Problem je što je baš uz ogradu jedna cesta gdje se isprobavaju automobili i kada mehaničari završe auto u 2 ili 3 sata ujutro kreće proba više od 200 automobila. A mi ujutro moramo u akciju. Osjete se vibracije. Imao sam specijalne slušalice koje reduciraju buku, ali se i dalje osjete vibracije. A ništa, onda popijem tabletu za spavanje i spavam”, opisuje nam Šebalj i otkriva da se za Dakar reli puno teže bilo pripremiti nego ga voziti.
“Kada voziš onda moraš, ti to jutro ideš, taj te čarobni tepih nosi dalje. Uvijek. A priprema za Dakar? Moram se fizički pripremiti, financijski… A ta je priprema trajala od travnja ili svibnja prošle godine”, objasnio nam je Šebalj koji je prvo na Dakru trebao nastupiti u Fiat Pandi, ali procijenili su da bi s tim automobilom teško mogli završiti izuzetno tešku utrku pa su promijenili plan. Njihov izbor bio je Nissan Terrano i tim Tecnosport iz Italije. Reliji su inače opasni, a Dakar pogotovo. Je li bilo straha?
“Ja sam se osjećao relativno sigurnim. Imamo određene sustave koji su ok, po pitanju posade, ali za motocikliste nije sigurno jer ove je godine jedan poginuo. Padneš u pustinji, sam si i ne može ti nitko pomoći. Postoje sustavi kako da dođe helikopter po tebe, ali nemoj računati da je to uvijek sto posto tako”, priča Šebalj.
Jer pustinja je zeznuta, dodaje naš sugovornik i kaže kako bi ju najviše usporedio s morem. Kakav je osjećaj spuštati se pješčanim dinama?
“Kao skijanje, najiskrenije. Nije problem spuštanje niz pješčanu dinu, treba se popeti na nju, a tu automobil “umire”. U pustinji ti 200 konjskih snaga ne znači ništa, treba ti 400 konjskih snaga da se stvarno možeš popeti gdje hoćeš. Mi smo imali 120 konjskih snaga i to nije bio trkači auto, taj se automobil može usporediti s traktorom. Ide on svuda, ali nemoj računati na brzinu, najvažnije je da je pouzdan. Pješčane dine su prekrasne i to me najviše podsjeća na skijanje i velik je gušt. No, dine su pune opasnosti jer kad se voziš po njima nikad ne znaš što se nalazi s druge strane. One su često odrezane i treba naučiti u glavi raspoznavati gdje bi ona mogla biti odrezana, a gdje ne, a za to ti treba nekoliko godina iskustva. Mi smo se nekoliko puta vozili za Arapima jer oni to znaju. Vozi za njima. Oni znaju”, objasnio je Šebalj.
Ovogodišnje deseto mjesto sjajan je uspjeh. Priznaje nam Šebalj da već razmišlja hoće li i iduće godine voziti Dakar, no puno je upitnika jer utrka je izuzetno skupa. No ako će nastupati, kaže da će neke stvari raditi drugačije, jer sada je iskusniji, a misli da bi mogao napasti i prvo mjesto u klasi Dakar Classic.
“Pripremu guma moramo drugačije napraviti. Moramo ići s duplim gumama. Imamo opreme od barem 10 tisuća eura, bez koje više ne idem, odnosno bez koje ne mogu ići na prvo mjesto”, rekao je Šebalj.
U glavnoj je konkurenciji pobjedu odnio legendarni Carlos Sainz. Što je potrebno da Juraj Šebalj ili netko drugi iz Hrvatske jednoga dana nastupi u toj glavnoj kategoriji?
“Samo lova i ništa drugo. Velika lova. Svjetsko prvenstvo u reliju je skupo, a ovo je suludo skupo. Tamo dođeš pa u čudu gledaš te cijene. Moja odluka da idem na Dakar Classic nije bila zato što baš obožavam te staromodne automobile nego zato što je to bila jedina skupina za koje sam mogao skupiti novac – 120 tisuća eura stajao je ovaj nastup, a tome treba dodati nastalu štetu na automobilu. Bit će još više i računam sa svojim angažmanom da će cifra biti oko 150 tisuća eura”, rekao je Šebalj i otkrio da će u veljači, ovaj put s Fiat Pandom na reli u Maroko. Ta će pješčana avantura trajati šest dana.