O TOME SE GOVORI: Tko će štititi pravo građana na informacije od javnog interesa?

Jesu li izmjene Kaznenog zakona koje se tiču neovlaštenog otkrivanja sadržaja iz istraga korak unazad što se medijskih sloboda tiče?

Tko će štititi pravo građana na informacije od javnog interesa? O tome su u emisiji U mreži Prvog govorili stručnjakinja za medijsko pravo, odvjetnica Vesna Alaburić, predsjednik Zbora sudskih izvjestitelja HND-a Dušan Miljuš i savjetnik ministra pravosuđa i uprave Ivan Crnčec.

Jučer je ministar Ivan Malenica najavio da će u kazneni dio, koji se odnosi na tzv. curenje informacija, biti dodan stavak koji se odnosi na javni interes – da nema kaznenog djela ako je djelo počinjeno radi zaštite žrtve kaznenog djela u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežitom javnom interesu. Hrvatsko novinarsko društvo već prije je najavilo prosvjede u Zagrebu i Splitu protiv, kako navode, “Zakona opasnih namjera”.

Dušan Miljuš je rekao da je prosvjed HND-a najavljen te će se održati.

– Ako se zakon priprema, onda pretpostavljam da su na stolu imali rješenja. Zato ne vidim razlog zašto nismo dobili traženi odgovor. Ne sporim pravo da se štite informacije koje su bitne za istrage i kaznene postupke za otkrivanje kaznenih djela. Meni bi bilo najmanje u interesu da objavljivanjem neke informacije onemogućim da se otkrije počinitelj nekog teškog kaznenog djela. Mediji imaju pravo i obavezu kad je u pitanju javni interes, a pogotovo kad se radi o državnim dužnosnicima ili državnim službenicima. Ovdje nije stvar da su ovim rješenjem bili ugroženi samo mediji, nego i zviždači, svi oni koji bi medijima mogli dostaviti neke informacije koje su u javnom interesu. Ovo je prosvjed struke protiv jednog rješenja koje nije dobro, rekao je.

Ravnoteža između sukobljenih interesa

Vesna Alaburić je naglasila da je Vlada popustila pritiscima.

– Jako je dobro što je to učinila. Znači da su ipak pratili što se u medijima i javnosti govori te se našao netko tko je to mogao razumno analizirati i zaključiti da se mora nešto mijenjati u prijedlogu zakona. Mislim da je to odlično. Nesporno je da treba uspostaviti neku ravnotežu između sukobljenih interesa. Balansirajući u svemu tome, onaj prijedlog ima nedostatke, ako među potencijalno osumnjičenim osobama navodite i okrivljenika i njegovog branitelja, to znači da se ne štite interesi okrivljenika. Ako kriminalizirate odavanje tajne s ciljem da se učini dostupnim javnosti, to znači da cijeli drugi spektar, odavanje tajne ostaje nepokriven. Tad da se željelo samo kriminalizirati ono što bi trebalo doći u medije. Kad to sve analizirate, vidite da je jedini cilj bio spriječiti da neke informacije cure u medije, a to onda nije zaštita pravičnog postupka i interesa javnosti jer će veći pritisak na pravosudna tijela učiniti netko drugi, rekla je.

“Veliki je problem suđenje u medijima”

Ivan Crnčec je rekao da se u raspravama u javnosti počeo stvarati privid da je odavanje sadržaja dokazne ili izvidne radnje u medije nešto normalno te kako bi to trebalo poticati.

– Mislim da to nije tako. Veliki je problem suđenje u medijima, prije institucija koje bi to suđenje trebale provesti. Postoji puno uništenih života, sudbina i profesija jer neke stvari ciljano dolaze u medije. Uveli smo stavak 1. u kojem smo jasno naveli tko može biti počinitelj tog kaznenog djela i onda nakon silne harange uvodimo i navodimo u stavku 2. da počinitelji ne mogu biti novinari, a onda dodatno da ne mogu biti poticatelji i pomagatelji. Smatram da je i stavak 1. bio dovoljan, rekao je.Alaburić je rekla da se nikad nećemo svi složiti što je pretežniji javni interes.

– Zato imamo sudove u nekoliko stupnjeva i na kraju imamo Ustavni sud i Europski sud koji će u konačnici reći je li nešto pretežniji javni interes, rekla je.

Crnčec je rekao da se štitio dio tajni, ali dio koji je proglašen nejavni, bio je samo nejavni na papiru.

– Nije se sankcioniralo da nešto izlazi u medijima, dodao je.

Miljuš je rekao da će se promjenama sigurno otežati rad.

– Mi već sad imamo niz stvari. Od komunikacije Državnog odvjetništva koja se svodi na službena priopćenja, brifinzi su možda jedanput godišnje. Sad je situacija da će se sve sudska odluke anonimizirati, rekao je.