MARTINA BIENENFELD: Gradimo Zagreb kao destinaciju ugođaja, lijepih osjećaja i dugotrajnih sjećanja

Razgovaramo s Martinom Bienenfeld, direktoricom Turističke zajednice (TZ) Grada Zagreba, koja je ponijela je laskavu titulu najuspješnije žene u 2015. godini, čiji je rad po ocjeni žirija pridonio da Zagreb postane sjajna hrvatska turistička destinacija.

Podsjetimo, Advent u Zagrebu proglašen je najboljim u Europi prema izboru nezavisnog portala European Best Destination, koji je naš glavni grad izabrao u konkurenciji od 20 europskih gradova. Bienenfeld je turizam zavoljela još kao mlada stjuardesa Croatia Airlinesa, koji je odredio njezinu karijeru, da bi danas sa svakim novim korakom stavljala poseban naglasak na destinacijski menadžment koji provodi u suradnji s turističkom industrijom te javnim i privatnim sektorom, sa ciljem još aktivnije promocije Zagreba, zaključio je tada žiri.

Zagreb je prvi u prošloj godini po broju posjetitelja, posljednjih godina je vidljiv procvat događanja za što ste dobili i nagradu za Ženu godine. Koji je koncept turističkog razvoja grada Zagreba?

Osim kao poslovnu destinaciju, gradimo Zagreb kao destinaciju ugođaja, lijepih osjećaja, doživljajne atmosfere te dugotrajnih sjećanja. Moram naglasiti da Turistička zajednica grada Zagreba djeluje sukladno Operativnom marketinškom planu turizma grada Zagreba kojim je stvoren okvir razvoja destinacije i strateške preporuke, a u planu nam je izrada drugih strateških dokumenata za buduće razdoblje. Svakako je odličnim rezultatima doprinjela sinergija s Gradom, posebno u razvoju novih turističkih proizvoda, te naše promotivne aktivnosti koje smo realizirali samostalno ili u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom i MINT-om.

Kakav vam je plan za iduće godine, što možemo očekivati?

Vjerujemo da će turistički potencijal grada biti još više iskorišten, nakon realizacije velikih infrastrukturnih projekata poput novog terminala Zračne luke Zagreb. U okviru svojih mogućnosti, TZGZ će se i dalje truditi što više promovirati Zagreb te obogatiti turističku ponudu, a u tom smislu posebno ćemo poticati razvoj turističkih atrakcija i događanja te turističke infrastrukture, kako bismo još više unaprijedili stečenu poziciju. Potencijal Zagreba svakako vidimo i u razvoju medicinskog turizma s obzirom da je Zagreb centar medicinske izvrsnosti u Hrvatskoj. Također, nastavit ćemo razvijati i promovirati Zagreb kao city break i kongresno odredište. Svi navedeni oblici turizma imaju za cilj postaviti naš grad kao cjelogodišnju turističku destinaciju.

Kolika je i kakva uloga privatnih inicijativa, jeste li dostupni i otvoreni za vanjske “inovacije”?

Svakodnevno ističemo važnost privatnih inicijativa za turistički razvoj Zagreba. Naime, tu je obuhvaćeno i unaprijeđenje turističkog proizvoda kroz zajedničke napore s hotelijerima i receptivnim agencijama; razvoj novih i postojećih turističkih proizvoda; organizacija manifestacija; stvaranje proizvoda koji su razlog dolaska u Zagreb… Sinergija i objedinjavanje svih procesa i aktivnosti koji stvaraju i čine naš grad atraktivnim, zanimljivim, sigurnim odredištem pridonosi promociji te pozicioniranju Zagreba kao moderne i urbane destinacije, a privatne inicijative jedan su od ključnih faktora u tom procesu.

Koje su slabosti grada, na čemu treba raditi?

Potrebno je jačati kongresnu infrastrukturu, a tu prvenstveno mislim na izgradnju kongresnog centra koji će Zagrebu omogućiti kandidiranje za velike kongrese međunarodnih asocijacija. Održavanje takvih skupova, osim direktne koristi, donosi ugled i prestiž, utječući pozitivno na imidž kongresne destinacije te privlačeći i brojna druga, manja događanja. Velika su očekivanja vezano za izgradnju nove zgrade zračne luke u Zagrebu, koja je u završnoj fazi, a čijim bi se otvaranjem trebala riješti bolja povezanost naše zračne luke sa središtem grada. Ostale slabosti su više „kozmetičke“ prirode, a odnose se na oronule fasade išarane grafitima, mogućnosti parkiranja, radno vrijeme pojedinih kulturnih institucija.

Smatrate li da je turistička strategija Hrvatske dobra? Koje su slabe točke hrvatskog turizma i kako produžiti sezonu na razini države?

Strategije daju smjernice i podloge za rad, a jedino je pitanje kako se one provode u praksi i kroz koje vrijeme. Vrlo je važno kontinuirano pratiti naše elemente konkurentske prednosti i neprestano ih poboljšavati te na taj način naše slabosti minorizirati.

Je li kontinentalni dio Hrvatske adekvatno obuhvaćen, kako proširiti i ojačati turizam na tom području?

Hrvatska se uvrstila među najtraženije turističke destinacije, što dokazuje i nedavno Google izvješće, i treba ju nastaviti razvijati kao destinaciju prepoznatljivu po zdravom i čistom okolišu, očuvane prirodne i izuzetno bogate kulturne baštine. Osim turizma na moru, potrebno je razvijati i kontinentalni turizam. Osnovna premisa jest razvoj posebnih oblika turizma koji se na kontinentu mogu kreirati i osmišljavati kao potpuno samostalna ponuda. Istaknimo samo potencijal ruralnog turizma, ekoturizma gdje veliku ulogu imaju OPG-ovi koji mogu u pojedinim odredištima biti nosioci razvoja; zatim aktivnog turizma (u kojeg spadaju cikloturizam, rekreativni turizam, lovni turizam), ili, pak, potencijal zdravstvenog i wellness turizma… Sve su to grane koje mogu napraviti pravi uzlet kontinentalnog turizma, nudeći gostima sadržaje i atrakcije, autohtonu ponudu, enogostronomske doživljaje.

Na primjer, kontinentalni zdravsteni turizam sigurno omogućuje cjelogodišnje poslovanje, osigurava dulji boravak gostiju i ostvaruje značajno veću cijenu usluge, odnosno prihod. Slično omogućuje i lovni turizam ili cikloturizam.

Prednosti kontinentalnog turizma su u tome što se može razvijati i promovirati tijekom svih 12 mjeseci i što njega ne zahvaća sezonalnost, kao što je to još uvijek slučaj kod naše obale.

Infrastruktura je ključ integriranog turizma u zemlji, no koji kratkoročni potezi mogu donijeti rezultate u turističkom sektoru na kontinentu?

Temeljem iskustva znamo da kratkoročni potezi donose kratkorčne rezultate. Ne postoje prečice do ostvarivanja dugotrajnih rezultata, a Zagreb je najbolji primjer za to jer uspjeh koji sada bilježimo rezultat je dugogdišnjeg rada i aktivnosti svih dionika u turizmu. Treba raditi na stvaranju svijesti da između morskog i kontinentalnog turizma nema govora o konkureciji, već da su to komplemenatrne grane koje savršeno nadopunjuju jedna drugu. Možda je to više neki naš, lokalni, pogled na „rivalitet“ mora i kopna, ali o tome, u stvarnosti, nema podloge jer Hrvatska na malom prostoru nudi toliku raznolikost i bogatstvo što strani gosti itekako prepoznaju.

Ulaže li se dovoljno, na razini države, u promociju kontinentalne turističke ponude?

Kvalitetnu promociju kontinentalne turističke ponude teško je napraviti bez suradnje lokalne zajednice s lokalnom upravom, kojom bi se stvorile samodržive inicijative na područjima pojedinih odredišta na kontinentu. Raznolikost i jedinstvene priče su naša prednost, ali još uvijek nema dovoljno inicijativa od samih destinacija koje bi pridonijele turističkom razvoju, ali na samoodrživ način. Svakako sam mišljenja da se promocija kontinentalne turističke ponude treba pojačati kada se definiraju i prepoznaju kvalitetni turistički proizvodi pojedinih destinacija, uz, naravno, razvoj turističke infrastrukutre poput smještajnih kapaciteta i prometne infrastrukture.

Kojim mjerama potaknuti stanovnike kontinenta, ali i drugih dijelova Hrvatske, da samostalnim inicijativama i programima pridonesu turističkom razvoju i brendiranju svoje regije?

Uz razvitak infrastrukture koja je ključna, treba staviti naglasak na razvitak specifičnih oblika turizma kroz pružanje pomoći za povlačenje sredstava iz fondova EU i iz ostalih izvora financiranja. Isto tako, bilo bi poželjno uvesti poticajne mjere koje će garantirati veću zastupljenost domaćih proizvoda u turističkom sektoru, bilo da je tu riječ o prehrambenim prozivodima, tekstilnim prozvodima, kozmetici, i slično. Tako će se stvarati i dodatno promovirati hrvatski brend, čime će se podići i ukupna razina kvalitete i konkurentnosti na svjetskom turističkom tržištu.