IZ STRUČNOG KUTA: Hrvatskoj treba više privatne poduzetničke inicijative

Godišnja stopa inflacije u studenom je iznosila je 4,7 posto. To je najniža stopa inflacije u više od dvije godine. No u odnosu na prošlogodišnji studeni, cijene dobara i usluga u prosjeku su više za 4,7 posto.

– Treba primijetiti jednu vrlo bitnu ekonomsku činjenicu – da je između 2009. i 2015. Hrvatska bila u šestogodišnjoj recesiji za razliku od većine drugih zemalja. Karakteristika tog perioda je da nije bilo ovolike poplave EU novca. Mnoge neefikasnosti u hrvatskoj ekonomiji, koje su dobrim dijelom povezane s nikad prilagođenim javnim sektorom s obzirom na njegovu veličinu i magnitudu i efikasnost, su sada pomalo prekrivene s relativno velikim i izdašnim paketima EU fondova. Dakle, Hrvatska je po brojnim parametrima ne samo neto primatelj, nego je najveći neto primatelj u odnosu na svoj BDP per capita i sličnim indikatorima, rekao je za HRT Andrej Grubišić, ekonomski analitičar.

Razumno je očekivati da će se taj val prije ili kasnije, posebno ako će se EU širiti, ispuhati.

– Mislim da će taj val trajati još sigurno nekoliko godina, dvije do četiri godine sasvim sigurno. I u tom periodu ćemo vjerojatno imati realne stope rasta između dva i pol do tri posto. Što s obzirom na relativno niske baze, zapravo i nisu neke posebno velike stope rasta, unatoč činjenici da se vlada legitimno hvali da su to među najvećim stopama rasta u EU, ističe ekonomski stručnjak.
– Postoji jedan indikator koji državi ide u prilog, a to je da je zbog visoke inflacije nominalni dug ostao nepromijenjen, nominalni BDP se značajno povećao, u udio javnog duga u BDP-u je strašno pao. I to isto šalje jedan signal koji može biti zavaravajuć u smislu da imamo vrlo uredne javne financije, međutim to je dominantno efekt inflacije. Dužnici, uključujući državu, zapravo ostvaruju benefite zbog inflacije, poručuje Grubišić.

Reforma javnog sektora

Naglašava kako je dvije trećine ljudi u Hrvatskoj na ovaj ili onaj način vezano uz državu.

– Imamo milijun i dvjesto tisuća umirovljenika, imamo nepunih pola milijuna ljudi koji su zaposleni u javnom sektoru u najširem smislu riječi. Htjeli – ne htjeli mora se na dugi rok nagomilati neka vrsta neefikasnosti. Kada pogledamo zadnjih 30 godina, mi zapravo nikada nismo imali ozbiljnu reformu javnog sektora. Što ne znači da ne postoje oni koji su jako produktivni u javnom sektoru, rekao je Grubišić.

Naglasio je kako je “vrlo teško mijenjati obrasce ponašanja i pravila jer su interesne skupine strašno jake”.

– Bez obzira na to što bi reforma javnog sektora na srednji, a potpuno dugi rok, dala svoje rezultate, ona na kratki rok neće dati rezultate. Nitko se na kratki rok ne želi odreći prava ili benefita koje ostvaraju u načinu kako funkcionira ovaj sustav. Mi smo presiromašni da bismo si mogli tolerirati toliku veličinu države. I to je jedan od razloga zašto zapravo zaostajemo za bivšim socijalističkim zemljama, izuzev možda Bugarske, smatra Grubišić.

Ističe kako Hrvatskoj treba više privatne poduzetničke inicijative.  Trebamo ohrabrivati ljude, posebno mlade, da ulaze u poduzetništvo jer tako će učiniti najviše dobra za najveći krug ljudi oko sebe, poručuje Grubišić.

Mirovinski fondovi

Grubišić smatra da je jedan od bitnih makroekonomskih, dugoročnih izazova – mirovinski sustav.

– Postoje mnogi koji koji nisu skloni privatnoj štednji u mirovinskim sustavima, posebno su kritični prema obveznim mirovinskim sustavima i htjeli bi sve vratiti u tzv. prvi stup. Osobno smatram da mi moramo raditi upravo suprotno, d moramo više izdvajati u privatne mirovinske štednje, jer nitko nam ne garantira za 20 ili 30 godina da će ovdje biti dovoljan broj ljudi kojeg će država moći oporezivati, u dovoljnoj mjeri da će produktivnost njihovog rada biti dovoljno velika da bi isplaćivala mirovine za 20 ili 30 godina, rekao je Grubišić.

Smatra da trenutno nema dovoljno političke snage da se ide s ozbiljnijim reformama.

– Nema druge nego povećati poreznu presiju. Samo je pitanje koga ćete dodatno oporezivati na ovoj razini koju imate već i sada. Potrebno je više privatno izdvajati i investirati za naše mirovine, poručuje.

Pozdravlja potez s narodnim obveznicama.-  Pobornik sam ovakve prakse, ali uz što je moguće racionalniju državnu potrošnju i zaduživanje, naglasio je.
 

Što će biti s cijenama u 2024.?

Grubišić je kazao kako statistički najniža stopa inflacije u zadnje dvije godine zapravo ne znači da je došlo do pada cijena.

– Nije realno očekivao da će se cijene vratiti na ono gdje su bile. Neke hoće, ali mnoge neće. Istovremeno vidimo da u privatnom sektoru plaće rastu. Godina 2023. je okarakterizirana sa strašnim nominalnim rastom plaća, daleko iznad stope inflacije. Doduše, to isto vidimo i u javnom sektoru. Javni sektor je glavna lokomotiva rasta plaća, rekao je Grubišić.

Naglasio je kako je inflacija loša za vjerovnike i štediše.