VRHUNAC NAPETOSTI: Rusi tvrde da povlače dio vojnih trupa s ukrajinske granice
Stanje na istoku Europe u fokusu je svjetske diplomacije, i dalje se traži mirno rješenje sukoba. No, ruske snage su, prema svim dostupnim informacija, postavljene tako da su pripravne za napad, iako je rusko ministartvo obrane izvijestilo da su povukli dio vojnih trupa.
Izvor: Media servis
Prema tvrdnjama SAD-a, invazija na Ukrajinu trebala bi početi sutra ili najkasnije do kraja tjedna, što bi, ukoliko do toga dođe, imalo katastrofalne posljedice za Ukrajinu, ali i međunarodnu sigurnost.
Dok traje intenzivna diplomatska ofenziva zapadnih čelnika u pokušaju da se smire napetosti i deeskalira kriza na rusko-ukrajinskoj granici, i dalje se razmjenjuju optužbe Rusije i Ukrajine. Ruski veleposlanik pri EU Vladimir Čižov zaprijetio je da će Rusija odgovoriti ako počnu ubijati njezine građane bilo gdje, pa tako i na istoku Ukrajine.
“Nećemo izvesti invaziju na Ukrajinu ako nas ne provociraju da to učinimo”,dodao je, a prenijela je ruska novinska agencija RIA. Glasnogovornik ruskog ministarstva obrane izvijestio kako se neke jedinice koje se nalaze u blizini ukrajinske granice vraćaju u vojne baze, no ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenskij u stanju je ptpune pripravnosti. Pozvao je tako državne dužnosnike, političare i poslovne ljude koji su nedavno napustili zemlju da se vrate u Ukrajinu u roku od 24 sata i pokažu jedinstvo s nacijom usred bojazni od ruske invazije.
‘‘Rečeno nam je da će 16. veljače biti dan napada. Učinit ćemo to danom sindikata. Uredba je već potpisana. Danas poslijepodne objesit ćemo nacionalne zastave, staviti plavo-žute vrpce i pokazati svijetu naše jedinstvo. Imamo jednu veliku europsku težnju. Želimo slobodu i spremni smo za nju glasati.‘‘.Snažne akcije Ukrajine spreman je podržati i Europski parlament. Predsjednica EP-a Roberta Metsola.”Ujedinjeni smo u našem poštivanju neovisnosti i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Dok pozivamo na deeskalaciju trenutne napetosti, ovaj je Parlament spreman podržati snažne i konkretne akcije. Činimo to u koordinaciji s drugim europskim institucijama i međunarodnom zajednicom ako se situacija se pogorša.
“Izgledno je da su obje strane spremne svim raspoloživim resursima obraniti svoja stajališta i teritorij. No, svjetski čelnici i dalje vide prostora za pronalazak diplomatskog rješenja. Da je diplomacija najbolji put ka smirivanju tenzija smatra čelnik UN-a Antonio Gutteres, a premijer Velike Britanije Boris Johnson i američki predsjednik Joe Biden održali su i telefonski razgovor na tu temu.
Prema priopćenju iz Downing Streeta, dvojica političara su kazala da bi invazija dovela do ‘krize za Rusiju, s dalekosežnim posljedicama za Rusiju i svijet‘, prenosi BBC. Johnson i Biden su ponovili da europske zemlje trebaju smanjiti svoju ovisnost o ruskoj energiji. I dok svijet sa strepnjom prati razvoj situacije, u misiju pomirenja krenuo je i njemački kancelar Olaf Scholz koji će se u Moskvi susresti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.