SLAVEN LETICA: Saborski govori i/ili saborske čitulje
Naš poznati politički analitičar i kolumnist Slaven Letica skrenuo je pozornost na gotovo stalnost u Saboru, kada se nešto proglašava saborskim govorom, a zapravo je riječ o čitulji, jer zastupnici čitaju.
Na Facebooku je Letica podsjetio kako je primjerice, u članku 40. Poslovnika iz 1875. stajalo: “Nijednom članu Sabora nije slobodno čitati svoj govor.”
Letica se ne zalaže za zabranu čitanja govora, ali kaže kako bi barem novinari trebali skrenuti pozornost javnosti je li netko u Saboru govorio ili čitao.
Donosimo objavu na Facebooku u cijelosti:
SABORSKI GOVORI I/ILI SABORSKE ČITULJE
Iza nas je prvih deset dana „rada“ (rasprava) 10. saziva Hrvatskog sabora. U rodnoj sam Podgori, pa nisam „ovisnički“ pratio brojne klupske i pojedinačne rasprave, replike i povrede Poslovnika, ali ono što sam pogledao i poslušao pruža skromnu nadu da je – nazovimo to tako – SABORSKI UM obećavajući.
Teško je na temelju prvih mačića koji se, kako nas uči narodna izreka, u vodu bacaju, donositi sudove o tome hoće li i u kojoj mjeri onaj saziv Sabora biti bolji ili gori od prethodnih devet, jer bi glavni kriterij za takvu prosudbu trebala biti KVALITETEA ZAKONA I DRUGIH ODLUKA koje će Sabor donositi, a ne zanimljivost rasprava, polemika, svađa i incidenata zastupnika i Vladinih predstavnika.
Kad je sadržaj rasprava ili „rasprava“ u pitanju, uvijek treba imati na umu – a to je pokazalo i prvih deset dana saborskog „rada“ – da postoji razlika između SABORSKOG GOVORA I SABORSKOG ČITANJA.
U tom smislu možemo razlikovati saborske govore od saborskih čitulja.
Dakako, u 21. stoljeću nije se moguće, ni potrebna, vratiti tradiciji ZABRANE ČITULJA koja je postojala, primjerice, u članku 40. Poslovnika iz 1875. u ovom obliku: “Nijednom članu Sabora nije slobodno čitati svoj govor.”
Ipak, bilo bi dobro i poučno da novinari koji prate rad sabora javnosti s vremena na vrijeme skrenu pažnju je li i u kojoj mjeri saborski zastupnik GOVORIO ili ČITAO ono što ulazi u zapisnik bez takve atribucije.