UZ DOPUŠTENJE VLADE: Ministar Marić može dodatno zadužiti Hrvatsku za 24 milijarde kuna

Epidemija koronavirusa uzrokovala je ekonomski kolaps zemlje, a hrvatska Vlada krenula je spašavati što se spasiti da, s fokusom na gospodarstvo. Procjenjuju da će pad BDP-a ove godine biti gotovo 10 posto pa su odlučili zadužiti zemlju za 24 milijarde kuna.

Vlada je usvojila Nacionalni program reformi 2020. koji se sastoji od tri cilja, a to su jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada te održivost javnih financija, Program ima 10 prioriteta i 25 mjera. Ministar financija Zdravko Marić:

“Što se tiče uspješnosti izvršenja prošlogodišnjeg programa reformi to će biti i rekordna godina jer smo došli na razinu od 64 posto uspješnosti izvršenja i imamo mogućnost za koji postotni bod podići to.”

Na raspravu u Hrvatski sabor poslan je i prateći Program konvergencije RH za 2020. i 2021. godinu.

“Ima ključna tri područja – međunarodno okruženje i Covid, pogled na Hrvatsku te makroekonomske i fiskalne projekcije.”

Nakon nekoliko godina rasta BDP-a, Vlada očekuje da će zbog epidemije koronavirusa i ekonomskih problema koje je uzrokovala, u 2020. biti zabilježen pad od 9,4 posto. Premijer Andrej Plenković i ministar Zdravko Marić:

“Po prvi puta govorim to ovako javno. To su naše interne procjene temeljem svih ovih aktivnosti koje su se morale dogoditi. To znači da ćemo se u vremenu koje je pred nama nastojati sa svim aktivnostima koje će raditi Vlada, vratiti se na one tračnice kojima smo vozili prije ove epidemije.””Za iduću godinu procjena rasta BDP-a je 6,1 posto.”

Marić je upozorio da slijedi kriza gora od one 2008. godine, no da je izgledan snažniji inicijalni oporavak.

“Što se tiče Hrvatske, činjenica je da ovu krizu, za razliku od globalne financijske krize 2008. godine dočekujemo puno spremniji uz manje vanjske, ali i unutarnje neravnoteže. S obzirom na očekivani pad svih sastavnica potražnje na strani privatnog sektora, kao i inozemne potražnje, a uzevši u obzir i relativno nepovoljnu strukturu domaćeg gospodarstva, očekivana putanja oporavka kao i srednjoročni hrvatski gospodarski izgledi počivaju na pruženoj brzoj i snažnoj ekonomskoj potpori privatnom sektoru te brzom i uspješnom popuštanju epidemioloških mjera.”

Osim pada BDP-a, u 2020. godini Vlada procjenjuje da će pasti i osobna potrošnja za 7 posto, investicije za 9 posto, izvoz roba i usluga za 30 posto te uvoz za 23,4 posto.

“Jedina sastavnica ukupne rashodne strane BDP-a koja ima pozitivan predznak u smislu rasta je državna potrošnja. Mislim da se svi možemo složiti da su dva ključna razloga – povećanja izdvajanja i rashodi vezano uz zdravstveni sustav te mjere pomoći i potpore gospodarstvu koje su izravni rashodi državnog proračuna.”

Hrvatska ulazi i u deflaciju jer će pad opće razine potrošačkih cijena biti 0,3 posto, istaknuo je Marić te dodao da Vlada očekuje i pad stope zaposlenosti od 3,3 posto.

“Za ovu godinu naša projekcija je deficit, nažalost nakon tri godine viška u državnoj blagajni, od 6,8 posto BDP-a, prevedeno u apsolutne iznose 24,8, gotovo 25 milijardi kuna. To će rezultirati povećanjem javnog duga, kako u apsolutnim iznosima, tako i u relativnim iznosima. Na kraju ove godine očekujemo javni dug na razini od 86,7 posto BDP-a.”

Na sjednici Vlade usvojen je i Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2020. godini. Ministar gospodarstva Darko Horvat:

“Gospodarstvo se dodatno rasterećuje za izmjerenih dodatnih 686,6 milijuna kuna.”

A ministar Marić je dobio suglasnost Vlade da zbog izvanrednih okolnosti dodatno zaduži zemlju za najviše 24 milijarde kuna.