BITKA ZA OPSTANAK PRVE HNL: Njemački jaki prvoligaši već pomažu druge – što će biti u Hrvatskoj?!

Četiri njemačka nogometna prvoligaša – Bayern,Borussia Dortmund, Leipzig i Bayer Leverkusen, odlučili su financijski pomoći klubove Bundeslige i Druge lige koji su se našli u krizi izazvanoj neigranjem utakmica zbog pandemije koronavirusa.

Izvor: Media servis

U toj kampanji klupske solidarnosti, bogatiji njemački klubovi koji igraju Ligu prvaka, podržat će one siromašnije klubove sa ukupno 20 milijuna eura. U situaciji kada ni najbolje stojeći europski klubovi, poput Manchester Cityja ili Barcelone, ne znaju koliko će kriza izazvana ʺvišom silomʺ trajati i koliko će im duboke deficite ostaviti, ovakav potez ima posebnu težinu.

Za klubove ʺvelikaneʺ je, čini se, najvažnije da se nacionalne lige odigraju do kraja, pa makar se igrale do jeseni, jer samo u tom slučaju mogu računati na ogromne novce koje dobiju od prodaje TV prava. Na ispunjene stadione i prihode od prodaje ulaznica, oni najveći mogu računati uvijek, važno im je – samo da se igra.

Otkazivanje utakmica, a onda posljedično i gubitak novca zbog nemogućnosti prodaje ulaznica i prodaje TV prava, manje muči klubove Prve HNL, negoli klubove njemačke Bundeslige, engleskog Premiershipa ili španjolske La Lige.

Klubovi Prve HNL od TV prijenosa uprihode više nego skroman novac (Danska liga, recimo, ima skoro 30 puta veću zaradu od TV prava!), a posjećenost stadiona je takva da neki od hrvatskih prvoligaša imaju veće troškove organizacije domaće utakmice od prihoda s te iste utakmice. Utakmicu hrvatskog nogometnog prvenstva, u prosjeku, na stadionima gleda nešto više od 3.500 gledatelja, s tim da je na utakmicama Hajduka na Poljudu u prosjeku gotovo 13.000 navijača.

Prema podacima iz UEFA-e, hrvatski prvoligaši od prodaje ulaznica uprihode tek 7% od sveukupnih prihoda kluba. Puno veći problem hrvatskim će klubovima napraviti predstojeći poremećaji (deflacije) na transfernom tržištu igrača.

Prodaja igrača donosi klubovima Prve HNL najveći prihod (oko 80% proračuna), i on će u općoj recesiji koja je neizbježna, i po svemu sudeći teža od one iz 2008., biti značajno manji. Klubovi će, za očekivati je, kupovati manje i plaćati manje. Procjena je da od 120 milijuna eura koliko iznosi budžet svih deset klubova Prve HNL, čak 105 milijuna dolazi iz inozemstva, veći dio od prodaje igrača, manji od igranja u europskim klupskim natjecanjima (od tih 120 milijuna eura budžeta svih klubova, na Dinamo otpada 50 milijuna!). To je ključni problem za opstojnost hrvatskih nogometnih klubova, koji su na taj način i te kako ovisni o globalnim ekonomskim kretanjima.

Sva je prilika, kako će se osim rezanja ugovora igračima, plaća zaposlenicima i drugih troškova, u akciju spašavanja klubova Prve HNL morati uključiti i Hrvatski nogometni savez, umjesto Udruge ligaša koja iz nekog razloga još uvijek ne postoji. A za klubove s najmanjim budžetom (Varaždin, Inter, Slaven Belupo, Istra 1961…) spasonosan bi, recimo, bio i potencijalni UEFA-in fond za spašavanje financijski ugroženih klubova.

Zbog recesije, lokalne će zajednice (pa tako i malobrojni sponzori klubova) biti prisiljene svoje proračune rezati i na sportu, pa će se u akciju spašavanja klubova morati uključiti i Hrvatska vlada, s najavljenim mjerama za pomoć sportu. U vremenima velike neizvjesnosti, Prvu HNL izvjesno čeka – borba za opstanak.