EK PROLJETNA PROGNOZA: Hrvatskoj smanjili procjenu rasta gospodarstva

Europska komisija objavila je proljetnu ekonomsku prognozu u kojoj za Europu očekuje skromni gospodarski rast, jer su se aktivnosti glavnih trgovinskih partnera usporile i neki od dosad povoljnih faktora počeli su slabjeti.

Komisija je u odnosu na zimsku prognozu Hrvatskoj smanjila procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s 2,1 na 1,8 posto. Glavni razlog za to su loši rezultati u zadnjem kvartalu prošle godine.

‘‘Hrvatski realni BDP povećao se za 1,6 posto u 2015., prvoj godini pozitivnog rasta nakon 2008. godine. Pad BDP-a u četvrtom kvartalu od 0,5 posto na tromjesečnoj razini oslabio je zamah za rast u 2016. godini”, navodi Komisija u svojim prognozama, a prenosi Media servis.

Za sljedeću godinu Komisija predviđa rast od 2,1 posto, jednako kao i u procjenama od veljače. Glavni pokretač bi po ocjeni Europske komisije trebala biti domaća potražnja. Ekonomske preporuke za zemlje članice EU Komisija će objaviti kasnije ovog mjeseca, najavio je povjerenik za financije Pierre Moscovici.

‘Europsko gospodarstvo nastavlja skroman rast. Posljednji podaci za prvi ovogodišnji kvartal pokazuju jasan oporavak naših ekonomija, kao i smanjenje nezaposlenosti, deficita i javnog duga, kao i očekivani rast ulaganja‘‘, izvijestio je Moscovici.

Prosječni rast za svih 28 zemalja članica, Komisija procjenjuje na 1,8 posto ove godine, a 1,9 posto za sljedeću. Moscovici je brojke u prvom kvartalu 2016. ocijenio kao jako dobre.

‘‘Napori su urodili plodom. Unatoč negativnim čimbenicima – pada razine eura i cijena nafte, rast u Europi postoji jer još uvijek imamo povećanu potrošnju‘‘, rekao je.

Prema prognozi EK, u Hrvatskoj se 2016. očekuje umjereni rast zaposlenosti za 1 posto i pada stope nezaposlenosti na 15,5 posto, odnosno 14,7 posto sljedeće godine.

Hrvatska, pak, nakon Španjolske i Grčke u kojima je nezaposlenost iznad 20 posto, ostaje s jednom od najvećih stopa nezaposlenost u EU-u, za razliku od najmanje u Češkoj 4,5 posto. Komisija ističe i rizike za ostvarenje ovih prognoza. To su visoki javni i privatni dug te nesigurnost u pogledu napretka u reformskom programu.