30 GODINA UNIVERZIJADE ’87: Izložba koja otima zaboravu zlatne dane grada Zagreba

Diego Maradona sa Zagijem
Diego Maradona sa Zagijem

Zagreb je te godine nakratko postao centar svijeta i domaćin najveće športske manifestacije održane na ovim prostorima, ali i najveće organizirane Univerzijade do tada.

Piše: Branimir Fagač

Autor i idejni začetnik postava je Igor Novaković, a izložbu će građani i svi gosti Zagreba, koji će se željeti prisjetiti zlatnih vremena metropole, moći posjetiti do 4. veljače 2018. godine.

Novaković je za vrijeme Univerzijade bio prvašić, a prije pet godina, kada je na jednom sajmu vidio plišanog Zagija, kakvog je imao kao dijete, odlučio je krenuti u akciju, te Univerzijadu oteti zaboravu.

“Uspio sam, manje-više, prikupiti gotovo sve predmete vezane uz Univerzijadu, te ih odlučio pokazati javnosti u povodu 30. godišnjice održavanja te sportske manifestacije. Jer Zagi i Univerzijada su unijeli radost u moj grad i moje djetinjstvo. Smatram da je red da im se zahvalim”, rekao je Novaković.

Podsjetimo: od 8. do 19. srpnja 1987. godine, u Zagrebu su održane 14. međunarodne studentske športske igre, Univerzijada ‘87.

Pod geslom “Svijet mladih za svijet mira” i u znaku simpatične maskote, vjeverice ”Zagija”, 122 reprezentacije s 6423 sportaša i službenih odoba sudjelovalo je u dvanaest športova.

Zagreb je nakratko postao centar svijeta i domaćin najveće športske manifestacije održane na ovim prostorima, ali i najveće organizirane Univerzijade do tada u svijetu.

zagi

Ukupno je na Univerzijadi bilo akreditirano 43.975 osoba, a o njoj je izvještavalo 1570 novinara. U prijevozu je korišteno 225 autobusa i minibusa, 722 osobna vozila i 72 putnička kombi vozila.

Tehnička podrška bila su 3 velika računalna servera tvrtke IBM, 750 osobnih računala, 450 printera, 800 radio stanica, 600 pagera, 8200 telefona – od čega 200 induktorskih.

Na Univerzijadi je radilo ukupno 25.682 volontera! Zahvaljujući Univerzijadi Zagreb je u tom kratkom periodu ostvario ukupno 100.000 noćenja.

Za potrebe igara izgrađeni su, među inim, športski centar na Jarunu, kompleks bazena Mladost, dvorana Cibona, a obnovljeni su športski centar Šalata, stadion Dinamo…

Gradska infrastruktura obogaćena je obnovljenim studentski domovima Stjepan Radić i Cvjetno naselje, novim autobusnim kolodvorom i obnovljenim željezničkim kolodvorom.

Cijeli je Zagreb ušminkan, a poglavito središtu grada – Trg bana Jelačića. Obnovljeni su stari, te otvoreni neki novi hoteli.

Otvoren je Omladinski kulturni centar u Teslinoj s obnovljenim Zagrebačkim kazalištem mladih i nizom novih sadržaja. Tkalčićeva ulica zaživjela je kao atraktivno mjesto večernjih izlazaka.

U gradu je održano pedesetak koncerata, niz predstava i izložbi, otvoren je Muzej ”Mimara”, održano je prvo izdanje međunarodnog kazališnog festivala Eurokaz.

Sve to za cilj je imalo predstaviti Zagreb, ljude i cijelu svoju zemlju gostima i sudionicima sa svih kontinenata.

U Zagrebu je za vrijeme Univerzijade rođen petmilijarditi stanovnik planeta Zemlje, što je obilježeno svečanim koncertom kojemu je prisustvovao i tadašnji glavni tajnik UN-a, Péres de Cuéllar.