30 GODINA OD MEĐUNARODNOG PRIZNANJA: Tuđmanovi suradnici prisjetili se 1992. godine

Točno je 30 godina prošlo od međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, jednog od najbitnijih dana u povijesti naše Domovine. Prisjetili smo se koje je poruke 15. siječnja 1992. godine poslao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, a njegovi bliski suradnici otkrili su nam kako je izgledao taj dan.

Izvor: Media servis

Na današnji dan obilježavamo još jedan bitan događaj. U jeku rata, dok je trećina teritorija bila pod okupacijom, 15. siječnja 1992. godine Hrvatsku su međunarodno priznale brojne države, među kojima i 12 tadašnjih članica Europske unije. Ranije su to učinile Ukrajina, Latvija, Island, Estonija, Vatikan i San Marino, dok je Njemačka prva uspostavila i diplomatske odnose s našom zemljom.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman poručio je tada da će 15. siječnja 1992. biti zlatnim slovima uklesan u 14 stoljeća dugu povijest hrvatskog naroda na području između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Suradnicima je pak poručio – “slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države”.

“Pred nama je zadaća da dokažemo kako možemo biti dobri i mudri gospodari u svojoj slobodi, svoj na svome u interesu blagostanja i sreće svih građana Hrvatske. Pred nama je zadaća da svijetu koji nas je priznao i koji će to u buduće činiti pa i onome tko bi to htio poricati dokažemo da će demokratska Hrvatska biti dostojan sudionik najnaprednijih težnji slobodnog svijeta”, rekao je Tuđman u svojem obraćanju građanima.

Uoči tog velikog dana, Hrvatska je ispunila sve uvjete za međunarodno priznanje, podsjetio je u razgovoru za Media servis bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić.

“Od odluke Badinterove komisije da se bivša država raspala, potpisivanja Sporazuma o deblokadi i evakuaciji vojarne, odnosno odlasku bivše JNA iz Hrvatske, to sam ja potpisao, zatim prekida vatre koji je potpisao ministar Šušak, do prihvaćanja Vanceova plana, dolasku mirovnih snaga, prihvaćanju rezolucija Vijeća sigurnosti, donošenju Ustavnog zakona o zaštite manjina do pozitivnog mišljenja Europian monitoring missiona. Predsjednik Tuđman toga dana bio je beskrajno sretan, a to je pokazao druženjem s građanima na Trgu bana Jelačića, ispričao nam je Granić.”To je bio dan kada je cijela Hrvatska bila sretna, dan kada je ostvaren naš san – stvaranje međunarodno priznate, suverene, demokratske države. U to vrijeme je gotovo trećina teritorija bila okupirana, a Hrvatska se uspjela obraniti od velikosrpske agresije. Za to su svakako najzaslužniji branitelji, predsjednik Tuđman osobno te Vlada demokratskog jedinstva.”

Bivši premijer Franjo Gregurić 15. siječnja 1992. opisuje kao krunu procesa nastanka Hrvatske. U razgovoru za Media servis prisjetio se tih dana Domovinskog rata.

“Međutim, to nije značilo kraj. Trebalo je de facto formirati samostalnu državu sa svim atributima koje ona treba imati što nije bilo jednostavno. Sjećam se da smo za Novu godinu, 15 dana prije, uzeli carinu u svoje ruke, organizirali opremu, uzeli skladišta robnih zaliha bivše Jugoslavije koja su bila na području Hrvatske da ne budu plijen ili da ne budu razarane. Na taj način smo osiguravali snabdijevanje građana Hrvatske.”

Doprinos bržem međunarodnom priznanju, dodaje Gregurić, dali su i hrvatski iseljenici. Ispričao nam je jednu manje poznatu anegdotu.

“Pokojna Greta Pifat-Mrzljak koja je radila u Ruđer Boškoviću organizirala je apel kojeg je potpisalo preko 20 nobelovaca iz čitavog svijeta kojim se traži prekid rata i priznanje Hrvatske. To je jedan veliki doprinos iz znanosti, a puno je toga bilo iz sportskih organizacija. A mi smo se svakodnevno brinuli da funkcionira sve, za vrijeme rata nije bilo nestanka goriva, nije bilo niti para nepara i mislim da smo funkcionirali dobro.”

Hrvatska 15. siječnja obilježava i obljetnicu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i istočne Slavonije. 1998. godine UN je završio jednu od svojih najuspješnijih misija – bez ijedne žrtve i ispaljenog metka okupirano područje vraćeno je u ustavnopravni poredak Hrvatske.

“Pobjednik koji ne zna praštati, taj slije klice novih razdora i budućih zala, a hrvatski narod to ne želi”, poručio je tada predsjednik Franjo Tuđman.

Vlakom mira Hrvatska se simbolično vratila u Vukovar.