ZAGREB DOBIVA NOVI “ZELENI VAL”: Iz centra grada do Sesveta za samo sedam minuta

Podijelite članak

Foto: Facebook

Ideja o brzoj, semaforima usklađenoj prometnici, koja će spojiti uži centar Zagreba sa Sesvetama, stara je gotovo desetljeće, a uskoro bi, bude li dovoljno dobre volje i novca, mogla i zaživjeti.

Piše: Branimir Fagač

Još je 2005. godine gradonačelnik Milan Bandić prilikom početka radova na projektu proširenja Branimirove, “glasno razmišljao” o trećem službenom “zelenom valu”.

“Ta bi brza semaforizirana prometnica sadržavala dvije prometne trake punog profila prema istoku i dvije prema zapadu, te zeleni pojas i najmodernije biciklističke staze sa svim popratnim sadržajima”, podijelio je tada s medijima svoja razmišljanja gradonačelnik Bandić.

Sinkronizirani semafori

Radi se, podsjetimo, o jednoj od glavnih gradskih avenija koja se proteže od križanja s Palmotićevom ulicom kod glavne zgrade Hrvatske pošte na zapadu do križanja sa Zagrebačkom cestom u Sesvetama.

Prema procjenama prometnih vještaka sinkronizirani bi semafori na toj dionici, dugoj devet kilometara, trebali skratiti putovanje iz centra grada do Sesveta, u vrijeme najvećih gužvi za gotovo 20 minuta.

Dvadeset semaforiziranih raskrižja, koliko ih ukupno broji Branimirova, u različitim su međusobnim odnosima s pojedinim koridorima, od kojih neka imaju i vrlo važnu ulogu glede kvalitete i protočnosti javnog – tramvajskog i autobusnog – prometa.

Dakle, na cijeloj spomenutoj dionici postoje različite tehnologije vanjske opreme, semaforskih uređaja te sustava za detekciju prometa, od induktivne petlje, videokamera, pješačkih tipki i signalizatora do senzora položaja tramvajskih skretnica.

“Cilj projekta je provjeriti sve mogućnosti sinkroniziranog rada Branimirove ulice. Popriličan je broj raskrižja različitih karakteristika, a samo je na križanju s Čulinečkom, napravljena denivelacija. Želimo vidjeti kakve su mogućnost poboljšanja prometa na cijeloj trasi”, kažu u Gradu.

Projektanti i analitičari morat će, dakle, usuglasiti stajališta ovisno o karakteristikama pojedinih dionica cijele Branimirove.

Tri profila Branimirove

Jer, na nekim dijelovima kao što je onaj od Palmotićeve do Držićeve, Branimirova ima profil gradske ulice s tramvajskim prometom, od Držićeve do Heinzelove, ulica je u profilu gradske avenije, dok od Heinzelove do Zagrebačke ceste postoji četverotračni kolnik, a jednim dijelom prometuju i autobusi.

Osim toga, pojedinim dijelovima trase izražen je biciklistički promet, a posebnu pažnju morat će se obratiti i na pješačke prijelaze. Dakle, Branimirova će se morati “usuglasiti” s onim sinkronizacijama koje trenutno postoje, a dodiruju se s budućim “zelenim valom”.

No, tijekom realizacije ovog, za grad vrlo važnog projekta, mogli bi se pojaviti i sitni, no nikako ne nepremostivi problemi!

Naime, najveća prepreka sinkronizaciji semafora na cijeloj dionici od 8,7 kilometara, mogla bi predstavljati točka kod željezničkog prijelaza u Trnavi, što se u dokumentaciji posebno naglašava.

“…Potrebno je izraditi takvo rješenje upravljanja prometom da prilikom najave nailaska vlaka i spuštanja polubranika semaforski uređaj prelazi u poseban režim rada koji omogućava odvijanje svih mogućih prometnih tokova na raskrižju, dok se ‘odjavom’ vlaka i podizanjem polubranika uređaj vraća u uobičajeni koordinirani režim rada…”, stoji među inim u projektnom zadatku.

Projektanti će, dakle, morati obaviti i sedmodnevno brojanje prometa od 6 do 20 sati po 15-minutnim intervalima, s kategorizacijom na osobna i teretna vozila, te autobuse i tramvaje, kao i brojanje pješačkog i biciklističkog prometa.

Denivelacija – najbolje rješenje

Prema mišljenju prometnog vještaka Gorana Husineca, ideja o realizaciji trećeg, službenog “zelenog vala” na Branimirovoj dolazi gotovo desetljeće prekasno, no “bolje ikad nego nikad”.

“U satima najvećih gužvi, od Palmotićeve ulice do Sesveta, vozila prometuju između 40 i 60 minuta. Dobra sinkronizacija, ako do nje dođe, mogla bi putovanje višestruko skratiti”, uvjeren je Husinec.

Nadalje, i on smatra kako će projektantima najveći izazov biti upravo križanje s Osječkom i I. Trnavom gdje bi najbolje rješenje bilo denivelacija, odnosno spuštanje ispod Branimirove i željezničke pruge.

“Cijena koštanja neznatno bi se povečala, no to bi bilo najidealnije rješenje. Naposljetku, velika bi se pažnja trebala posvetiti i uređivanju modernih biciklističkih staza”, kaže Husinec.

Očekuje se da bi preliminarna analiza projektanata, ukoliko bi se sve odvijalo prema zacrtanim planovima, svijetlo dana tmogla ugledati za otprilike mjesec dana.

 

Komentiraj