VRDOLJAK O ULJANIKU: Nije se kontroliralo kamo idu novci, ali ne dok sam ja bio u Vladi

Podijelite članak

Čelnik HNS-a Ivan Vrdoljak gostovao je u Dnevniku Nove TV i komentirao slučaj Uljanik i govorio o svojoj eventualnoj odgovornosti zbog jamstava koje je davala država dok je on bio član vlade.

Na pitanje osjeća li se politički odgovornim zbog 2,7 milijardi kuna jamstva datih u njegovom mandatu, Vrdoljak je odgovorio:  “Odgovoran sam što su za vrijeme mog mandata deseci tisuća radnika imali plaće, nisu štrajkali, imali su šansu za uspjeh u restrukturiranju koje je trajalo dugi niz godina i ti rezultati dovoljno govore o rezultatima našeg posla. Mi smo u mojem mandatau preuzeli i 12 milijardi jamstava od prethodnik HDZ-ovih Vlada, i osigurali šansu da u nekim budućim restrukturiranjima budu konkurentniji”.

O tome je li ta šansa propala, Vrdoljak je rekao: “Očito 2016., 2017. i 2018. nisu uspjeli u namjerama koje su željeli”.

Ali tri milijarde jamstava. To ispada kao da se ulijevali u rupu bez dna. Tko je pratio i kontrolirao kako se troši novac?

“To je jedan od razloga zašto sam baš jako želio danas ovdje doći. Da jasno, u ovoj inflaciji političara koji se nabacuju blatom između sebe, kažem gdje su jasne nadležnosti i odgovornosti pojedinaca u tim postupcima. Izdati jamstvo nekome znači dobra namjera. Kontrolirati namjensku potrošnju, zna se tko treba kontrolirati rad uprave, nadzorni odbor, u konačnici policija ili DORH….”, odgovorio je Vrdoljak za Dnevnik.hr.

Ako Vlada izda jamstva, niste li vi trebali dobivati nekakva izvješća koja ste trebali pratiti? “Naravno. Mi smo izdali jamstva u drugoj polovini 2015. godine. Kada smo izdavali jamstva te tvrtke su imale zaposlenost i ugovorene brodove koji su na osnovu tih ugovora trebali imati uposlenost i neku budućnost. 2016., 2017., 2018. se trebalo kontrolirati je li se, na osnovu izdanih jamstava, sredstva namjenski troše”.

Nitko nije odgovoran, a kako je onda moguće da su milijarde nestale? Godinama se ulijevalo u rupu bez dna. Ta rupa bez dna je sada propala. Tko je odgovoran? “Nevidljivi brodovi. 35 milijardi je ukupno otišlo u brodogradnju u ovih 25 godina. I to je politička odluka da je Hrvatska željela dati šansu hrvatskoj brodogradnji, da ona prati neke svjetske trendove i uspije. Mi smo u svom mandatu odlučili i u gospodarskoj krizi, padu BDP-a, 12 milijardi duga preuzeti i uložiti još 4 milijarde u restrukturiranje da bi im dali šansu da uspiju. Oni u tom trenutku nisu uspjeli. Ako se ne kontrolira proces trošenja sredstava na osnovu državnih jamstava, onda su jasne državne institucije koje su to trebale kontrolirati. Tu je jasna ograda”.

Zašto Vlada Zorana Milanovića to nije kontrolirala? “U našem mandatu nije bilo nikakvih problema s trošenjem sredstava državnih jamstava”.

Osjećate li imalo grižnje savjesti sada? “Ne. Znate što osjećam? Osjećam žal. Dajte da budemo potpuno jasni. U mom mandatu su otišla sredstva koja su isplaćena radnicima, a tvrtkama nije otišlo ništa. Izdali smo jamstva za budući period, 2016., 2017. i 2018. godinu, u te tri godine od kada sam ja izašao iz Ministarstva ta sredstva nisu namjenski potrošena ili jesu u neke nevidljive brodove. Nemam pojma. Uglavnom – nešto nije valjalo. Ne mogu ja biti odgovoran za izdavanje jamstava”.

Već tada je brodogradnja bila rupa bez dna. Gubitaš. Zašto se uopće odobrilo daljnje izdavanje novaca? “2010. godine Uljanik nije bio gubitaš. 2015. smo izdali jamstva za budući period. Dali smo šansu. Razdvojite dvije stvari. Izdavanje jamstava je jedna stvar, a kontroliranje i trošenje namjenskih sredstava je druga vrlo ozbiljna stvar”.

Uljanik je političko pitanje, to uopće nije ekonomsko pitanje. “To je istina. Ispada da nitko nije kontrolirao kuda idu novci. Ne u mandatu Vlade u kojoj sam ja sudjelovao, tamo su postojali ministri financija, jako ozbiljni ljudi. Odgovor je jedan. Nažalost, Uljanik nije uspio. Meni je žao. Ja prvenstveno osjećam žal. Nažalost nije uspio u procesu restrukturiranja. Da je on uspio, da je 3. maj uspio, da se pomoglo njima mi bi danas tamo imali tisuće i tisuće zaposlenih u sustavu i kooperanata”.

Komentiraj