VIŠNJA FORTUNA: Gradimo i gradit ćemo domove za starije osobe, a brinemo i o onima kod kuće

Višnja Fortuna

“Najhumanija i najracionalnija skrb o starijoj osobi upravo je ona koja se pruža u njezinom vlastitom domu”, kaže Višnja Fortuna, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, 11. na listi Narodne koalicije u VII. izbornoj jedinici.

Možete li nam reći koji su planovi izgradnje domova u budućnosti?

Upravo je u izgradnji na Lašćinskoj cesti u Zagrebu namjenski objekt za starije za 200 korisnika, od čega je 24 mjesta za oboljele od Alzheimerove i drugih demencija. Sljedeća planirana investicija je izgradnja doma za starije osobe u Markuševcu za 90 korisnika, od čega je 10 mjesta za oboljele od Alzheimera i drugih oblika demencija”, rekla je F za zg-magazin.

Svjesni potreba nećemo stati na ova dva objekta već planiramo dostići europski standard i osigurati dostatne smještajne kapacitete. Svjedoci smo izuzetno velikog broja nerealiziranih zahtjeva podnesenih upravo u gradske zagrebačke domove za starije osobe. Razlog je u činjenici da zahtjev može podnijeti svaka osoba starije životne dobi, iako ne planira skoru realizaciju smještaja, ali i da pravo na podnošenje zamolbe za smještaj nije ograničeno samo na građane Grada Zagreba. Stoga zahtjeve podnose starije osobe s prebivalištem izvan Zagreba, najčešće zbog želje smještaja u blizini djece koja žive u Zagrebu, dostupnosti zdravstvenih usluga i dr..

Želim istaći da paralelno s izgradnjom novih domova kontinuirano ulažemo u poboljšanje uvjeta stanovanja i proširenje kapaciteta odjela za pojačanu njegu u postojećim gradskim domovima, a izuzetno važne su sveobuhvatne adaptacije i opremanja specijaliziranih odjela za osobe sa specifičnim oblicima demencije. Svjedoci smo porasta broja oboljelih od Alzheimerove bolesti te ćemo osiguranjem specijaliziranih odjela osigurati primjerenu skrb oboljelima od ove teške i neizlječive bolesti.

Ističete da je najhumanija i najracionalnija skrb o starijoj osobi upravo ona koja se pruža u njezinom vlastitom domu. O kojim je uslugama konkretno riječ i koliko ih naši stariji sugrađani koriste?

Gradska socijalna politika, osim brige o domovima za starije osobe, usmjerena je na razvoj socijalnih usluga kojima se omogućuje starijim osobama da što duže ostanu živjeti u vlastitom domu. Tu prvenstveno mislim na Projekt gerontoloških centara Grada Zagreba, što je zagrebački model izvan institucijske skrbi u kojem 9 naših domova u suradnji sa svih 17 gradskih četvrti pomaže našim najstarijim građanima s ciljem očuvanja funkcionalnih sposobnosti starije osobe, a time i osiguranjem kvalitetnijeg života.

U ovaj program uključuje se 7000 naših sugrađana godišnje. Gradski domovi pružanjem usluga pomoći u kući dodatno skrbe o još 2000 starijih sugrađana. Pridodala bih i uslugu boravka koju pružamo u tri gradska doma do deset sati dnevno. Kapacitet ove usluge ovog časa je 63 osobe, ali ta će brojka s vremenom sigurno rasti.