VIDEO: OTIŠAO PRIJE 47 GODINA – Za što je sve zaslužan Većeslav Holjevac, jedan od najdražih gradonačelnika Zagreba
Na današnji dan prije 47 godina umro je jedan od Zagrepčanima najdražih gradonačelnika – Većeslav Holjevac. Zaslužan je za mnogo toga, između ostalog i za “rođenje” Novog Zagreba.
Bio je erudita, vizionar, dostojanstveni čovjek, drug i prijatelj, rekao je o Holjevcu njegov najbolji prijatelj Juraj Hrženjak.
“Hodao je kroz život uspravno, svaki njegov potez u životu bio je ispravan, stvorio je jako puno, a nikad se time nije hvalio. Sve je radio skromno, kao da radi nešto za sebe”.
A napravio je revoluciju jer je pod njegovom palicom, Zagreb postao europska metropola, kazao je Hrženjak te otkrio po čemu je to Holjevac i dalje na vrhu popisa “najboljih”…
“Izgradio je Velesajam, a da grad na to nije potrošio niti jednu kunu. Uspio je organizirati europske i ostale države da same ulažu u Zagreb i da od njega stvore velegrad. A upravo je Velesajam od Zagreba napravio europsku i svjetsku metropolu:” Popularni Veso, kako su ga zvali od milja, obnašao je dužnost gradonačelnika Zagreba od 1952. do 1962.
Nažalost, umro je vrlo rano u svojoj 53-oj godini života. Što bi, da je živ, rekao na današnji Zagreb?
“Mislim da bi bio zadovoljan. Žao bi mu bilo da je Velesajam zapušten, zadovoljan bi bio da imamo aerodrom, jer je on od vojnog napravio i civilni aerodrom, što je tada praktički bilo nemoguće. Posebno bi mu bilo drago da smo ovdje na mjestu Mosta slobode, kojeg je on zajedno s arhitektima planirao da ima malu uzvisinu kako bi imao prekrasan pogled na Zagreb. A Most slobode je tako nazvan radi slobode gradnje na otvorenom terenu, koje je prije bilo kukuruzište.”
Ispričala nam je njegova kćer, Tatjana Holjevac, koja je jutros u društvu delegacije grada i ostatka obitelji i prijatelja, položila vijenac na spomenik svom ocu, na aveniji koja nosi njegovo ime. Popis Holjevčevih dostignuća ne staje na Velesajmu i zračnoj luci, naglasila je njegova kćer.
“Imali smo prvi televiziju, žičaru na Sljeme koja je tada bila najduža žičara u Europi, imali smo prvi zimski bazen, počela je izgradnja KD Lisinski, čitava Sveučilišna aleja, na Žitnjaku je posebno građena industrijska zona, na temelju koje su se otvarala nova radna mjesta. U Novom Zagrebu gradili su se stanovi. Sve to učinilo je Zagreb velegradom i najvećim industrijskim centrom u tadašnjoj državi.”
Sadašnja gradska uprava itekako može biti zahvalna čovjeku, inače rođenom Karlovčaninu, koji je zadužio generacije svojih nasljednika. Grad će se uvijek sjećati onih koji su ga stvorili ovakvim kakav je danas, istaknula je zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević. “Željeli bismo u budućnosti odati posebnu počast svim hrvatskim velikanima koji su izgradili Zagreb ovakvim kakvog danas poznajemo.”