UZ DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE: Proslava u šumi Brezovica – u Zagrebu prosvjed “Trg je naš”
Dan je antifašističke borbe. Uz tradicionalnu proslavu u šumi Brezovica kod Siska bit će obilježen i građanskim okupljanjem u Zagrebu protiv preimenovanja Trga maršala Tita.
Izvješće: Vlasta Koren (Media servis)
Dan antifašističke borbe državni je praznik u Hrvatskoj u spomen na Prvi sisački partizanski odred, ujedno prvu antihitlerovsku postrojbu osnovanu 22. lipnja 1941. u tada okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji. 76 godina kasnije Savez antifašističkih boraca Hrvatske, Antifašistička liga i stranke lijeve opcije obilježit će ga okupljanjem na Trgu maršala Tita u 19 sati.
‘‘Zašto čuvamo trg? Bojim se da je izlišno i govoriti znajući da je Josip Broz Tito sigurno jedna od najznačajnijih osoba, antifašističkih vođa Drugoga svjetskoga rata. I ono što zabrinjava je da zahtjevom za promjenom imena trga kao da se želimo ispisati iz pobjednice Drugog svjetskog rata.‘‘, kaže Rada Borić iz Antifašističke lige.
Geslo skupa ‘‘Trg je naš‘‘ istodobno je i upozorenje da narasli desni ekstremizam ugrožava budućnost Hrvatske kao demokratskog i slobodnog društva i države, ističe predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić. ‘‘Sam antifašizam je nastao u obrani nekih vrijednosti bez kojih pristojnog društva nema. One u suštini nikad nisu do kraja obranjene. I uvijek se može pojaviti, kao što možemo vidjeti ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama, tendencije da jedan dio društva, neke ljudi, odnosno neke grupe diskriminirate i da nisu ljudi ravnopravni. To uvijek na taj način počinje i na taj način se širi netrpeljivost u društvu‘‘.
Pusić podsjeća da ni Franjo Tuđman u Maršalov trg nije dirao. Kao i Borić, koja od zasluga posebno izdvaja vraćanje Istre i Dalmacije u okrilje Hrvatske, o Titu rezimira s povijesnog aspekta. ‘‘On sigurno nije svetac, ako svetac uopće postoji, ali ga treba promatrati u okviru njegovog vremena. Vlast kojoj je bio na čelu imala je deficite u demokraciji, posebno u političkom pluralizmu. Ali mnoge stvari, od antifašističke borbe, položaja Jugoslavije u to dobra, do položaja Hrvatske u Jugoslaviji, konačno Ustava iz ‘74. koje je sve on inicirao‘‘, navodi Pusić.
Skup je, dodaje Borić, i simbolično ‘ne‘ promjenama koje su se već dogodile u Zagrebu brisanjem mnogih imena ulica osoba značajnih za povijest hrvatske slobodarske misli. Podsjetimo, prijedlog referenduma o imenu Trga maršala Tita i ove je lokalne izbore bila jedna od tema kampanje Milana Bandića. Novi stari gradonačelnik najavio ga je poslati Skupštini već u srpnju, no bez ruku HDZ-a i liste Brune Esih ishod je neizvjestan.
Borić taj Bandićev potez smatra tek dobrim političkim trikom.‘‘Obećanje koje je dao građanima oko referenduma, vjerujem da je znao da referendum nažalost neće niti proći. Vjerujem da će građani znati o čemu se radi. A i referendum, znate kako imamo malu izlaznost, a kao i za izbore treba imati od broja birača 50 posto plus 1. Referendum je puno kompliciranija stvar‘‘, zaključuje Borić.