TRI GODINE PREDSJEDNICE: Što možemo očekivati do kraja mandata?

Podijelite članak
Izvor: Predsjednica.hr
Izvor: Predsjednica.hr

Tri godine mandata predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na Pantovčaku obilježene su sukobima s premijerima, solo igrom same predsjednice kad je riječ o vanjskoj politici, čudnovatim potezima. Je li ispunila očekivanja i što možemo očekivati do kraja mandata?

Piše: Željka Gulan

„Bit ću predsjednica svih hrvatskih građana“, poručila je na inauguraciji predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, no zajedništvo koje je predsjednica najavljivala i propagirala u tri godine nije se dogodilo.

Zemlja je i dalje podijeljena na mnogim pitanjima, a kako i ne bi bila kad su oko svega podijeljeni i Pantovčak i Banski dvori pa tako i oko nedavnog posjeta predsjednika Srbije Vučića Hrvatskoj.

Politički analitičar Žarko Puhovski upravo razilaženje s premijerima ističe dok opisuje mandat predsjednice za koji kaže da je nezadovoljavajući. Smatra da je previše „lelujala“ od krajnje desnice do centra pa čak i ljevice.

„Imala je retoriku veoma oštru protiv tzv. jugoslavenske pošasti, Srbije, regije, nakon toga je pristala da bude kraljica Balkana, domaćica Vučiću i potpuno je promijenila poziciju“, kaže Puhovski.

Smatra da je do toga došlo jer je i njenim suradnicima i njoj postalo jasno da joj “radikalna desnica koja joj je pomogla da dobije bivšeg predsjednika s malom razlikom postala uteg”, a s druge strane zbog „lošeg modela“ koji, kaže Puhovski, „uvodi diobu vlasti unutar izvršne vlasti, između predsjednika i premijera“.

Podsjeća pritom na sukob između predsjednika Josipovića i premijera Milanovića gdje je Josipović bolje funkcionirao s premijerkom Kosor iako nisu bili iz iste stranke. Slično se događa sad i s predsjednicom i premijerom Plenkovićem zbog čega se, smatra Puhovski, ona počela okretati prema centru i ljevici.

„Po mojem sudu, ona će jednako loše proći kao i prije nekoliko godina gospodin Josipović, kad je pokušao se okrenuti centru i desnici pa je izgubio svoje na ljevici, a nije dobio njihove na desnici. Nešto bi se slično moglo dogoditi Kolindi Grabar-Kitarović. Međutim bitno je da se ona nije pokazala kao osoba koja obavlja temeljnu funkciju predsjednice, a to je fino podešavanje funkcioniranja sustava, nego je češće bila sama izvor problema nego što ih je rješavala“, smatra naš sugovornik.

I doista kad je riječ o sukobima s premijerima, Kolinda Grabar-Kitarović u dosadašnjem je mandatu imala njih trojicu i ni sa jednim nije bila u dobrim odnosima. Njezini vanjskopolitički potezi bili su kontroverzni pa je tako kod Putina otišla bez ministrice vanjskih poslova, do Trumpa je došla u Varšavi gdje je kao gost sudjelovao na sastanku Inicijative tri mora, a do danas je ostao nejasan njezin put u SAD početkom 2017. godine zapamćen po javljanju za državnu televiziju ispred ograde Bijele kuće.

„Susrela sam se s jako puno ljudi. Neki od njih to će i sami objaviti na svom twitter i FB profilu, a neki od njih jednostavno nisu imena koja žele biti prominentna u medijima i ja to poštujem“; poručila je tada za HRT predsjednica.

Brojni njezini potezi otpočetka mandata izazivali su reakcije – poput micanja Titove biste iz ureda, podjela srpskih čokoladica djeci dubrovačkih branitelja ili kada je nakon susreta s britanskom kraljicom s fotografije izrezala supruga Jakova. Unatoč obećanju da će svoj ured preseliti u Visoku, ipak je ostala na Pantovčaku, no 13 puta selila ga je u razne dijelove Hrvatske.

Trenutno je u sukobu s braniteljima koje je kao predsjednički kandidat, ali i već na funkciji, podržavala u prosvjedu protiv Milanovića, a sada im je, za vrijeme Vučićevog posjeta, poručila da su prosvjednici s ruba političkog spektra. No neke inicijative predsjednice pozdravljene su s odobravanjem: poput one za demografskom obnovom ili kritika i pisma Vladi zbog broja blokiranih i ovršenih građana. Što onda možemo očekivati do kraja mandata?

„Bojim se da možemo očekivati još više istoga, još malo vrludanja na ovu ili onu stranu. Predsjednica pokušava nekako po uhu ocijeniti gdje treba ići, a izgleda da joj politički sluh nije baš najbolji“, ističe Puhovski.

Komentiraj