SVE MANJE VJEČNE LJUBAVI: Razvodi po broju sustižu vjenčanja

Na vječnu se ljubav u 2017. godini zavjetovalo čak 669 parova koji su sklopili 362 vjerska, te 307 građanskih brakova. I dok su ti novopečeni bračni parovi najvjerojatnije još uvijek u bračnoj zajednici, u istom se razdoblju na Općinskom sudu u Osijeku razvelo čak 556 parova s različitim bračnim stažem.

Broj vjerskih i građanskih brakova prošle je godine bio podjednak, dok su samo godinu prije u župnim uredima sklopljena 504 vjerska, a u Matičnom uredu Osijek 293 građanska braka. Situacija s razvodima, međutim, nije išla u prilog 2016., jer je te godine razvedeno čak 485 bračnih parova.

Omjer vjenčanja i razvoda još je uvijek u korist brakova, no statistika nije sjajna. Tako je u 2017. godini sklopljeno samo 113 brakova više no što ih je u toj godini razvedeno. Gledajući prema broju dana u godini, prošle je godine na dnevnoj bazi bio, možemo to tako reći, jedan i pol razvod, a što je, čini nam se, velik broj.

Stručnjaci se slažu s tim zaključkom, no s obzirom na cjelokupnu situaciju ne samo u Osijeku, nego i u cijeloj Hrvatskoj, taj ih podatak uopće ne začuđuje.

“Nimalo se tome ne čudim, jer su ljudi općenito iritirani i očajni, u stalnoj potrazi za novcem. No, zaboravljaju da se novcem ne može kupiti ni prijatelj, ni lojalan supružnik, nego samo pravim vrijednostima kojih, međutim, nema, jer je vrijednosni sustav kod nas urušen. Na brakovima se tako održava cjelokupna situacija u društvu. Brak je komplicirana situacija koja traži prilagodbu dviju osoba. Prije je to bio odnos u kojem je jedna osoba bila odgovorna za onu drugu i jedno drugome su pomagali. Sad je situacija potpuno drukčija, lako se posvađaju, dolaze ljutiti s posla jer vide da napreduju oni koji manje znaju i koji se ne trude. Korumpirano društvo utječe na odnos među ljudima i, ne biste vjerovali, olakšava rastavu”, kaže za Glas Slavonije ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić, dodajući kako više gotovo i nema lojalnosti i odanosti.

Situaciju oko broja sklopljenih brakova u odnosu prema razvodima, smatra Krizmanić, ne mogu popraviti ni oni koji nastoje poboljšati demografsku sliku, uvodeći razne stimulativne financijske potpore. Mišljenja je da se demografska slika ne može popraviti bez valjanog sustava vrijednosti. Da je to doista tako, kaže, pokazuje i trend iseljavanja, pri čemu mladi ne odlaze iz Hrvatske zbog toga što ovdje ne mogu pronaći posao, nego zbog činjenice da netko može biti najmarljiviji i najbolji student, no netko tko ima vezu napredovat će prije nego on.

“Nepravde urušavaju i najbolji brak, jer one se unose u kuću i razaraju međuljudske odnose, a tome tako ne bi trebalo biti. Kažu da je prije razvoda bilo manje, i to je točno. Sjetimo se da su se nekada mnoga prijateljstva stečena u osnovnoj ili srednjoj školi doživotno njegovala. Sad su takva prijateljstva rijetka, a koliko traju prijateljstva, traju, čini se, i brakovi”, zaključuje Krizmanić.