SVE JE MANJE STRPLJENJA: Mičevec, Jakuševec i Hrelić dobili naknade “zbog smrada”
U mjesnim odborima Mičevec, Jakuševec i Hrelić potpisuju se ugovori za umanjenu kakvoću življenja. Praksa je to koju grad provodi godinama, jer nije sanirao odlagalište otpada Jakuševec.
Piše: Kristina Bokanić
Pravo na ovu naknadu ima nešto više od dvije tisuće stanovnika ovih kvartova, a godišnje se iz proračuna za tu svrhu izdavaja oko 11 i pol milijuna kuna. Tanja Polančec, zamjenica predsjednika Povjerenstva za dodjelu novčane naknade: “Prvi dio iznosa koji se isplaćuje je 4 tisuće kuna. Za ovu godinu osigurano je 11,5 milijuna kuna. Taj iznos dijeli se s brojem stranaka, a svaka od njih dobiva isti iznos. Koliki iznos se slijeva u kućanstvo, ovisi o broju članova kućanstva. Samac recimo dobije 6 tisuća kuna. To nisu mali iznosi”.
Nije to neka velika naknada, no gospodin Kruno Majurec iz Mičevca je, u neku ruku, zadovoljan.
“Zadovoljan sam s iznosom. Imam preko sebe tatu, mamu i kćer. sada je stanje dosta dobro, kako je bilo nekad dok ništa nije bilo sanirano”, kaže gospodin Majurec.
No nisu svi zadovoljni. Ima i onih koji su nedavno doselili, žele naknadu, no istu dobivaju samo starosjedioci. Tako nam je pao grah, kraj ovog brda smeća živimo godinama, dobivamo naknadu za umanjenu vrijednost nekretnine i za umanjenu kakvoću življenja, bolje išta nego ništa, kaže predsjednik MO Mičevec Ivica Barukčić, koji od grada još uvijek očekuje ispunjavanje davno danog obećanja.
“Prije 12-ak godina dogovorili smo da će Mičevec biti jedno od uređenijih mjesta, jer živimo pokraj smeća. Imamo glavnih ulica koje nemaju nogostupe, treba riješiti oborinsku odvodnju, ima još posla. To smo s gradonačelnikom dogovorili. Htjeli bi podići standard Mičevca. Ovo smeće promijenilo je način života ovdašnjih ljudi”, kaže Barukčić.
A Mičevec je, kaže Barukčić, nekad bilo pitoreskno mjesto, sa čistim zrakom i zdravom vodom, uz riječne rukavce gdje su se ljudi kupali “pod normalno”. Ne sviđa se ni Stjepanu Bučariću, predsjedniku Mjesnog odbora Jakuševec, slika koju mještani ovog kvarta gledaju zadnjih 50 godina. Naknada koju dobivaju nije, kaže, dovoljna.
“Ljudi moraju imati zatvorene prozore, uključivati klime i na taj način se poskupljuje sam život naših mještana. Ova naknada koju dobivamo od 4-5 tisuća kuna je premala za nas. Mislim da ta naknada nama Jakuševčanima treba biti veća. Ako se ovako nastavi, nešto ćemo morati poduzeti”, poručuje Bučarić.
Strpljenja je sve manje i među stanovnicima istočnog dijela Novog Zagreba. Predsjednica MO Hrelić Marina Havidić.
“To je ništa za naše naselje. Treba nam puno više privilegija. Nakon tolikih muka koje trpimo s tim smradom, prvenstveno želimo zatvaranje odlagališta u Jakuševcu. No eto, borba je naša”, kaže Havidić.
Protiv smeća bore se i stanovnici Podsuseda, Resnika i Brezovice, koji sve više podižu glas protiv novih odlagališta, kompostana i Centra za gospodarenje otpadom u njihovoj blizini. Spočitao im je to predsjednik Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb Istok Milenko Arapović.
“Mene osobno smeta, a odnosi se na kolege iz ostalih Vijeća gradske četvrti. Oni prikupljanjem kojekakvih potpisa, nekih 4-5 tisuća, smatraju da je njihov način života ugrožen. A što bi mi trebali reći? Cijela naša gradska četvrt živi s mirisom Jakuševca već 50-ak godina. Mi bi za čas skupili 20 tisuća potpisa i šta bi onda te naše kolege koji ne žele u dvorištu ništa od ovoga, što mi kao moramo?”, upitao je Arapović.
Milan Bandić obišao je danas sva tri mjesna odbora. Čuo je što je mještanima na duši, te poručio…
“Dvije trećine isplaćujemo sada, zadnju trećinu krajem godine. To radimo godinama. Nadam se da ćemo uskoro, kada ova treća sastavnica gospodarenja otpadom bude gotova, a to je Centar za gospodarenje otpadom, zatvoriti odlagalište Jakuševec. Taj posao ćemo tada privesti kraju. Zahvaljujem se na strpljenju našim Hrelićanima, Jakuševčanima i Mičevčanima”, poručio je zagrebački gradonačelnik.
No strpljenja je sve manje među stanovnicima Hrelića, Mičevca i Jakuševca, a cure i rokovi u kojem se najveće odlagalište otpada u Hrvatskoj treba zatvoriti. Zadnji rok je 2029. godina.