STOP SOCIJALNOJ POMOĆI: Građanima EU-a prava tek nakon pet godina života u Njemačkoj
Sve se teže i Njemačka bori s financijskim aspektima useljeništva te je kao odgovor na veliki pritisak migranata iz zemalja EU-a vlada Njemačke usvojila zakon kojim se ograničavaju socijalna davanja za građane Unije koji dođu u tu zemlju i nemaju posao.
Zakonom je predviđeno da nezaposleni građani drugih članica EU-a tijekom pet godina neće dobivati socijalne beneficije. Inače, posljednjih godina diljem Unije jačaju bojazni od zloupotrebe slobode kretanje EU radnika i iskorištavanja socijalnih sustava.
Prema nacrtu zakona, koji treba proći i u parlamentu, građani EU-a koji nikada nisu radili u Njemačkoj morat će legalno živjeti u toj zemlji najmanje pet godina prije nego što zatraže naknadu za nezaposlenost. Oni koje budu pogodile ove promjene zakona moći će tražiti naknadu u obliku pomoći za “premošćivanje” jedan mjesec, piše Glas Slavonije.
Novi propis uvodi se nakon što je savezni sud 2015. presudio da svi građani iz ostalih 27 članica Europske unije imaju pravo prijaviti se za beneficije po osnovi nezaposlenosti i za druga socijalna davanja nakon boravka od samo šest mjeseci u Njemačkoj.
Kako prenosi EurActiv, ta presuda rasplamsala je bojazni od socijalnog turizma iz zemalja s nižim životnim standardom i naljutila njemačke lokalne samouprave koje već posrću pod financijskim teretom prošlogodišnjeg rekordnog priljeva migranata i izbjeglica.
Vlada je, kako se navodi, spremna pokazati da reagira na bojazni svojih birača oko migracija, s obzirom na to da je politika “otvorenih vrata” kancelarke Angele Merkel potaknula podršku populističkoj, antimigrantskoj stranci Alternativa za Njemačku (AFD). Bojazni od migracija također su imale ključnu ulogu u odluci Britanije da iziđe iz EU-a i ostaje vidjeti hoće li Britanija poslije Brexita pristati na kompromis i prihvatiti slobodno kretanje ljudi kako bi zadržala pristup jedinstvenom tržištu.
U lipnju je socijalnu pomoć u Njemačkoj primilo 474.000 nezaposlenih imigranata iz EU-a. Među njima je najviše bilo građana Poljske, Bugarske i Rumunjske.