STARI OBIČAJI: Kako se nekada kitilo božićno drvce u Koprivnici

Svaka i najsiromašnija kuća mora u sobi imati bor i na njemu voće tijekom božićnih blagadana, prema zapisu koprivničkog povjesničara Rudolfa Horvata 1896. ispričala nam je etnologinja Vesna Peršić Kovač.

Drvce se nazivalo Božić, navečer kitilo ukrasima od papira i voćem: “Za grančice bora privezuje se svakojako voće: jabuke, kruške, šljive, orasi i lješnjaci, pozlaćeni i posrebrenjeni pjenicama. Sav bor opletu lančićima napravljenim od papira”, kazala je Peršić Kovač.

Postavljanje božićnog stola, oko kojeg se okuplja obitelj, uz molitvu, u Podravini je bio osobito važan i svečan postupak. Pri tom je običaj bio ostaviti mjesto odnosno pribor za jelo i hranu i za preminule predake.

U selima su pri tom postojale manje razlike, a Vesna Peršić Kovač priča kako je to nekada bilo u Hlebinama:”Stol je postavljao domaćin koji je najprije u šaku uzeo žita i posipao ga križno po stolu. U sredinu tog križa stavio bi srebrnjak. Na sve to stavio bi slamu i prekrio ju stolnjakom.

“Na stol se stavljala posuda sa žitom i svijećom u sredini, a važno je bilo i ono ispod njega.”Pod stol je išla slama, a na nju je domaćin stavljao konjske hamove, ralo od pluga, bič i svoju torbu. Oko nogu je vezivamo lanac da osigura slogu u kući tijekom naredne godine”, izjavila je Vesna Peršić Kovač, a prenosi Media servis.