SLAVEN LETICA: Moj je neupitni favorit za voditelja ERS-a prof. dr. Darko Androić!

Podijelite članak

androić, letica

Kandidati čije sam životopise i postignuća analizirao su, abecednim redom: dr. Darko Androić, dr. Sanja Bilač, dr. Matko Glunčić, dr. Nevenka Maras, dr. Ivan Prskalo i Anita Šimić Bitunjac – kaže naš ugledni sveučilišni profesor, kolumnist i politički analitičar Slaven Letica, koji je potom odabrao svog kandidata.

Ovo je objava i obrazloženje prof. dr. Letice na Facebooku:

Prateći izdaleka tajnovite i skrovite razgovore i pregovore oko izbora voditelja Ekspertne radne skupine, stručno-savjetničkog tijela koje bi trebalo osmišljavati promjene u hrvatskom školstvu, odlučio sam se pažljivo pročitati i analizirati na internetu dostupne profesionalne i ljudske životopise prijavljenih kandidatkinja i kandidata koje je Posebno stručno povjerenstvo (na čelu kojeg je Andrej Plenković) ocijenilo kvalificiranim (zadovoljavaju uvjete) za taj položaj.

Kandidati čije sam životopise i postignuća analizirao su, abecednim redom: dr. Darko Androić, dr. Sanja Bilač, dr. Matko Glunčić, dr. Nevenka Maras, dr. Ivan Prskalo i Anita Šimić Bitunjac.

Među tih šest kandidata i kandidatkinja po meni je najkvalificiraniji za taj zahtjevni posao fizičar dr. Darko Androić koji je bio dovoljno dobar za švicarsku i američku znanost, dovoljno domoljuban i hrabar da ode u Domovinski rat, dovoljno iskusan kao srednjoškolski i fakultetski profesor, dovoljno suvremen da vodi kolegije e-obrazovanja, ali i dovoljno pismen da bude jedan od koautora popularno-znanstvene knjige o Nikoli Tesli.

Konačno, ne i nevažno, kolega Androić ima i dvoje djece, pa mu nije nevažno kako že izgledati hrvatsko obrazovanje u godinama koje dolaze.
Iako se mene neće pitati, želim da to znaju moji brojni facebook prijatelji koji imaju djecu ili unuke školskog uzrasta.

Životopis prof. dr. Darka Androića

Darko Androić rođen je u Sisku 20. svibnja 1961. godine. Osnovnu i srednju školu završava u Petrinji 1975. odnosno 1979. godine kad upisuje i studij na Prirodoslovno-matematičkom fakultet Sveučilišta u Zagrebu; fizika, stručni smjer. 1980. godine upisuje i studij matematike, stručni smjer, na istom fakultetu. 1984. godine regulira vojnu obvezu, a nakon toga u periodu od 1985. do 1991. kontinuirano radi kao nastavnik fizike na više srednjih škola u Sisku, Petrinji i Zagrebu. 1992. godine završava studij fizike s prosječnom ocjenom 4.41.

Iste godine postaje znanstveni novak pri Fizičkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i upisuje poslijediplomski studij iz područja fizike elementarnih čestica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagreb. 1995. regulira edukativni dio poslijediplomskog studija skupnim ispitom, a 2000. godine završava poslijediplomski doktorski studij obranom disertacije s naslovom: Višečestična emisija nakon pionske apsorpcije u jezgrama.

Od 1992. do 1999. godine redovno boravi na Paul Scherrer Institutu u Švicarskoj u više navrata i u ukupnom trajanju od preko dvije godine. Područje znanstvene aktivnosti fokusirano je na LADS (Large Acceptance Detector System) eksperiment i analizu podatka nakon uspješne eksperimentalne aktivnosti tijekom 1993. godine. Te godine LADS je bio najproduktivniji fizikalni eksperiment na svijetu s prikupljenih preko 1 terabajt eksperimentalnih podataka. U analizi podataka iz pionske apsorpcije posebno se bavi problematikom multinukleonske emisije nakon apsorpcije piona u jezgrama dušika, argon i ksenona u konačno stanje s jednim i više slobodnih neutrona.

U periodu od 1992. do 1996. zaposlen je kao znanstveni novak, a od 1996. kao asistent pri Fizičkom odsjeku PMF-a. Nakon doktorata od 2001. radi kao viši asistent, a od 2002. kao docent pri Fizičkom zavodu Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Nakon stjecanja doktorata znanosti Darko Androić je višekratno u znanstveno-studijskim boravcima u ukupnom trajanju od preko godinu dana aktivno sudjelovao u znanstvenim aktivnostima na nacionalnim laboratorijima u SAD. Prvo radeći na problematici kaonske produkcije hiperjezgara na liniji C AGS akceleratora na Brookhaven National Laboratory (BNL, eksperimenti E907 i E931), te potom od 2001. do danas na eksperimentima elektroprodukcije stranih jezgara na Thomas Jefferson National Accelerator Facility (TJNAF, eksperimenti E89-009, E01-011, E02-017) u Newport Newsu u Virdžiniji. Posljednji boravci Darka Androića na TJNAF-u vezani su uz seriju eksperimenata na G0 projektu (E04-115 E01-116) koji istražuje narušenje pariteta u sudarima elektrona s protonom i deuteronom.

Od posljednjeg izbora 2002. godine u zvanje docenta Darko Androić bio je četiri godine (8. semestra) predavač opće fizike u ulozi voditelja kolegija Uvod u opću fiziku za matematičare (2+2 kroz zimski i ljetni semestar), a trenutno predaje istoimeni kolegij za profesore matematike po bolonjskom programu u obimu od jednog semestra (2+3). Voditelj je informatičkih kolegija: Računalne mreže i Mreže računala za profesorske smjerove: prof. Fizike i informatike, odnosno prof. Fizike i tehnike. Jednu godinu je bio i nositelj kolegija Algoritmi i baze podataka. Stručne nastavničke kompetencije pokazao je i vodeći tijekom tri godine grupu metodičkih kolegija: Metodika nastave fizike sa seminarom i praktičnom nastavom za smjer prof. Matematike i fizike.

Kombinirajući informatička i metodička iskustva Darko Androić osuvremenio je spomenute informatičke kolegije Računalne Mreže i Mreže računala praktičnim dijelom i laboratorijskom nastavom koji su kao takvi danas prihvaćeni i u novoj bolonjskoj shemi. Darko Androić pokrenuo je eksperimentalni Claroline server za e-učenja na Fizičkom odsjeku PMF-a. Kolegij Uvod u opću fiziku informatiziran je tim sustavom koji u domeni slobodnog softvera predstavlja najkvalitetniji modularni sustav učenja. Na serveru je trenutno postavljeno 11 kolegija koji ga koriste u većem ili manjem obimu za postavljane materijala za učenje, zadaća i ispita iz informatičkih, fizikalnih i metodičkih predmeta. Darko Androić je koristeći iskustva iz znanstvenog dijela svoje aktivnosti promovirao metode virtualnog laboratorija, video konferencija i prijenosa podataka iz prostora Fizičkog odsjeka PMF-a i u nastavno-edukativnim dijelu svojih aktivnosti.

Znanstvena produkcija dr. Darka Androića ogleda se u 17 Current Contents radova i dva rada u FIZICI B. Njegov osobni doprinos posebno je razvidan u radovima pod brojevima 1, 3, 6, 9, 14 i 16 (CC radovi) i radom pod 1 (ostali radovi). (Pogledati priloženi izvod iz CROSBIB baze podataka.) U njima dominira problematika višečestične emisije nakon interakcije jezgre s pionskim, kaonskim i elektronskim probama i produbljuje ekspertiza problematike dosegnute u doktorskoj disertaciji.

Mentor je znanstvenom novaku Tomislavu Ševi na tekućem znanstvenom projektu MZOŠ-a: Istraživanje hadronskih sustava upotrebom relativističkih projektila (119-0982887-1006), te nastupa kao kovoditelj aktivnosti vezanih uz eksperimentalna istraživanja relativističkim elektronskim probama na TJNAF-u.

U bibliografiji dr. Darka Androića pored 17 CC radova i 2 rada objavljena u FIZICI B je još šest konferencija s međunarodnom recenzijom, te četiri pozivna predavanja na skupovima s međunarodnom recenzijom u kojima se bilježi kao koautor. Kao samostalni autor prezentirao je svoj znanstveni rad na 2. 3. i 4. Znanstvenom sastanku HFD-a. Prezentacijom modernih metoda podučavanja nastupio je na međunarodnom skupu u Zagrebu u organizaciji Instituta za globalizaciju i intelektualno učenje na temu Novi mediji i budućnost obrazovanja s predavanjem o Virtualnom laboratoriju.

Na međunarodnom skupu u organizaciji EPS-a povodom svjetske godine fizike (EUROPEAN MEETING FOR THE WORLD YEAR OF PHYSICS 2005) izložio je prikaz konceptualnih poveznica modernih metoda poučavanja s povijesno-znanstvenim elementima, osobito prisutnim i sačuvanim u Povijesnoj zbirci Fizičkog odsjeka. Izlagane je uz ostale koherentne aktivnosti HFD-a potaklo Europsku Komisiju na izdvajanje nominalnih 150.000€ u projekt promocije fizike u Hrvatskoj tijekom 2005. godine.

Darko Androić je bio jedan od nositelja tog projekta, točnije ugovaratelj jedne od sedam cjelina pod nazivom Povijesni fizikalni eksperimenti (Historical Physics Experiments). Aktivnosti Darka Androića unutar Hrvatskog fizikalnog društva ne iscrpljuju se angažmanom tijekom Godine fizike 2005. Darko Androić već je 10 godina web-urednik časopisa FIZIKA A i FIZIKA B koji je u tom periodu doživio i svoju promociju kao „online“ izdanje. Darko Androić danas je u drugom sazivu član Upravnog odbora HFD-a.

Pod vodstvom dr. Darko Androića izrađeno je šest diplomskih radova (pet radova sa studentima nastavničkih smjerova i jedan inženjerski diplomski rad s tematikom vezanom za njegovu znanstvenu aktivnost na TJNAF-u.

Na poslijediplomskom stručnom studiju fizike vodi kolegij Elektronska škola, Internet.

Darko Androić koautor je monografije Nikola Tesla istraživač, izumitelj, genij u izdanju Školske knjige i u koautorstvu s Tanjom Rudež, Vladimirom Muljevićem, Tomislavom Petkovićem i Vladimirom Paarom.

Pri fizičkom odsjeku PMF-a trenutno obavlja dužnost voditelja smjera prof. Matematike i fizike, te povjerenika za zaštitu od ionizirajućeg zračenja. Bio je član povjerenstva za izradu bolonjskih studijskih programa fizike na PMF-u i predsjednik prosudbene komisije za procjenu programa nastave fizike u osnovnim školama (HNOS; 2005).
Govori engleski jezik. Sudionik je domovinskog rata. Oženjen je i ima dvoje djece.

Komentiraj