SLAVEN LETICA: Kazalište, satira, svjetonazori, politika i – Duško Ljuština

Podijelite članak
Foto: Vladimir Sviben
Foto: Vladimir Sviben

Sinoć sam bio na vele-slavljeničkoj proslavi u Satiričnom kazalištu Kerempuh. Kazalište je slavilo 50. obljetnicu satiričnog poslanja, a njegov dugovječni ravnatelj Duško Ljuština 35. obljetnicu kazališnog, umjetničkog i glazbeničkog upravljanja.

Lijepa večer u režiji Krešimira Dolenčića. Za mene osobno najvrjedniji „kamenčić“ u sinoćnjem događaju bilo je to što smo mi, takozvani uzvanici i namjernici, bili ljudi najrazličitijih pozivnih pozadina, uvjerenja, svjetonazora, političkih pripadnosti i nepripadnosti.

Kršni, brkati Ličanin koji je vlastitim sposobnostima i „vjenčanjem“ za kazalište i satiru, ali i lukavstvom, pa i odvažnošću (kao lički Srbin imao je petlje da odbaci zamamni zov veliksrpskih truba te je 1990-tih na hrvatskim bojišnicama organizirao satirične predstave koje su sokolile duh naših branitelja), Duško je preživio dvije države, dva politička sustava, trinaest vlada, trinaest ministara kulture, devet zagrebačkih gradonačelnika i još koješta.

Od 1. ožujka 2018. Duško će biti umirovljenik, penzioner, penzić. Prije odlaska u mirovinu objavio je autobiografsku i satirično-povijesnu knjigu „Rasprodano“.

Na samom kraju karijere našao se u grdnom belaju: morao je odlučiti zabraniti ili ne prostački „satirični“ komad „Šest lica traži autora“ Olivera Ofrlje Frlića u kojem se lički (!) biskup ismijava kao ustaška svinja koju na kraju predstave ubijaju.

Odlučio je da karijeru neće završiti prvom cenzorskom odlukom. Na neki ga način razumijem, ali, iako je deklarirani bezbožnik i obredni pravoslavac (poštuje i prakticira bogatu religijsku tradiciju hrvatskih Srba), savjetujem mu da dobrog biskupa u miru Božjem Msgr. Milu Bogovića (rođen je u Cerovacu kraj Slunja, 7. kolovoza 1939.) pozove na mladu ličku janjetinu i da mu se iskreno i duboko ispriča za nečuvenu SVINJARIJU koju je osmislio i režirao Ofrlja, a koju sam nije želio zabraniti – zbog slobode umjetničkog izraza.

Fotke na kojima sam ja snimio je veliki kroničar i motritelj zagrebačkog kulturnog života Sviben Vladimir

Komentiraj