SLAVEN LETICA: Hrvati su treći najmanje nasilni muškarci u EU, ma kako to zvučalo!

slaven letica

Naš poznati sociolog, politički analitičar i ugledni sveučilišni profesor Slaven Letica, podsjeća na jedno vrlo važno istraživanje provedeno na velikom uzorku od čak 42 tisuće žena – u Hrvatskoj intervjuirano njih 1.500 – koje ne govori o tome kako su Hrvati jako nasilni.

Ovo je objava prof. dr. Slavena Letice na Facebooku:

MI HRVATI-MUŠKARCI, KAKO GOD TO NEKOM IZGLEDALO ČUDNO I NEOČEKIVANO, TREĆI SMO NAJMANJE NASILNI MUŠKARCI U EUROPSKOJ UNIJI! OD NAS SU MANJE NASILNI SAMO POLJACI I AUSTRIJANCI!

Kako sada stvari stoje, s vjerojatnošću većom od 97 posto, Istanbulska konvencija bit će potvrđena u Hrvatskom saboru u vrlo skoroj budućnosti.

Kao što je također, barem upućenim, dobro poznato, temeljna je svrha IK smanjenje nasilja nad ženama koje najčešće vrše ili, ako vam je draže, vršimo mi muškarci.

Zanimljivo je da u jeku najveće moralne panike stvorene oko IK nitko, doslovce nitko, nije pokušao postaviti pitanje, nekmoli odgovoriti na njega: Koliko smo mi hrvatski muškarci nasilni u komparativnoj EU perspektivi?

Ta je zanimljivost još zanimljivija zbog toga što postoji mogućnost da se prilično jednostavno i precizno odgovori na spomenuto, za srž rasprave najvažnije pitanje.

Naime, prije četiri godine objavljeni su rezultati velikog istraživanja o nasilju nad ženama koje je provela (2012.) Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA e). Istraživanje ima veliku znanstvenu i istraživačku vrijednost jer je provedeno na uzorku od čak 42.000 žena iz svih 28 članica Europske unije: u svakoj članici EU, pa i u Hrvatskoj, intervjuirano je 1.500 žena u dobi od 18 do 74 godine.

Sažeta analiza rezultata istraživanja objavljena je na svim jezicima EU, pa i na hrvatskom. Evo kako je opisana metodologija istraživanja: „Standardizirani istraživački intervjui uključivali su pitanja o fizičkom, seksualnom i psihičkom nasilju, viktimizaciji u djetinjstvu te seksualnom uznemiravanju i uhođenju, uključujući nove medije za zlostavljanje kao što je internet. Ispitane žene bile su zamoljene da pruže informacije o svojem osobnom iskustvu različitih oblika nasilja, o tome koliko su često bile žrtve određenih vrsta nasilja te o tome kakve je posljedice nasilje ostavilo na njihove živote. Istraživanjem su prikupljene informacije i o prijavljivanju odnosno neprijavljivanju nasilja policiji te o tome koliko se žene koriste uslugama drugih službi koje mogu pružiti pomoć žrtvama.“

Zanimljivo je da ni protivnici, ni zagovornici IK, nisu koristili rezultate spomenutog istraživanja, jednog od rijetkih prema kojem smi po nečem dobru u samom vrhu Europske unije.

[fb_pe url=”https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10156614041812871&set=a.10150297229237871.358325.659572870&type=3&theater” bottom=”30″]