SIROMAŠNI VELIKI IGRAČ: Na Džibuti su bacile oko najmoćnije sile – zašto?

džibuti

Džibuti, mala država u istočnoj Africi, koja na istoku izlazi na Crveno more i Adenski zaljev i dijelove Indijskog oceana, a graniči na jugoistoku sa Somalijom, na jugu i zapadu s Etiopijom te na sjeveru s Eritrejom, silno je zanimljiva velikim svjetskim silama.

Džibuti se prostire na cca 23.000 četvornih kilometara i ima oko 872 tisuće stanovnika, ali sjajan zemljopisni položaj.

Naime, riječ je o Sueskom kanalu koji propušta oko 20 posto cjelokupnog svjetskog izvoza, a kanalom prođe godišnje oko 20.000 brodova. Važna točka za kontrolu prometa između Europe i Azije.

Naravno, sjajan strateški položaj, ali i zbog toga što što su u blizini potencijalno žarišna područja poput Somalije, Jemena i drugih bliskoistočnih zemalja.

SAD, Japan i Francuska već imaju svoje vojne snage koje su smještene u toj zemlji.

Saudijska Arabija i Kina već rade na tome da i one smjeste tamo svoje baze. Tražila je svoje mjesto u Džibutiju i Rusija, ali je odbijena. Nije dobila doipuštenje za svoju vojnu bazu jert bi to stvorilo

mogući sukob interesa sa Zapadom.

Najveći broj vojnika, njih oko 4.000 imaju Amerikanci, i to je jedina stalna američka baza u Africi. Valja podsjetiti kako su iz Džibutija išle i sve važne operacije u Jemenu i Somaliji.

Išle su otud i francuske mirovne misije u Kongu i Obali Slonovače.

U siječnju ove godine ugovor s vlastima u Džibutiju potpisala je i Kina, a kad se izgradi kamp bit će to njezina prva vojna baze izvan Kine.

Važno je još reći kako velike sile čine napore da Džibuti bude stabilna zemlja bez obzira na okruženje, jer je silno važna točka za svjetsku privredu.

Recimo i to da Džibutijem vlada čvrstom rukom Ismail Omar Guela još od veljače 1999. Predsjedničku fotelju je preuzeo od svog ujaka Hassana Gouleda Aptidona, prvog predsjednika, izabranog

1977. Čak 95 stanovništva živi u siromaštvu, nezaposlenost je oko 60 posto, a Džibuti spada među zemlje s najnižim stupnjem obrazovanja i zdravstvene zaštite. Bez ikakvih prirodnih resursa,

država preživljava od pomoći stranih zemalja, pa i od ugovora za vojne baze.